Birokratske prepreke otežavaju život stranim studentima u Njemačkoj

Dok se njemačka sveučilišta pripremaju za početak nove akademske godine, strani se studenti nemaju baš previše čemu veseliti.

Besplatni pripremni tečajevi jezika na većini sveučilišta su u posljednjih nekoliko godina ukinuti. A sada su iz financijskih razloga, u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji zatvorene i pripremne škole koje je financirala država, a koje su stranim studentima pomagale da se pripreme za obavezni prijemni ispit.

Sedam besplatnih pripremnih škola zamijenit će u toj pokrajini dva privatna koledža: kelnski Cologne Prep Class, koji svoje usluge naplaćuje 5.000 eura po godini, te Freshman Institute na Sveučilištu primjenjenih znanosti u Aachenu, koji godišnje naplaćuje 16.000 eura, u što je uključen i smještaj.

Jedina pripremna škola u saveznoj pokrajini Brandenburgu, na istoku Njemačke, također je zatvorena. Postoji bojazan da će na kraju biti zatvorene sve pripremne škole u Njemačkoj, i da će njihovu ulogu preuzeti koledži koji naplaćuju nastavu, čime će put na njemačka svučilišta biti otvoren samo najimućnijima.

Želja za internacionalizacijom

Kancelarka Angela Merkel je prošle godine izjavila kako je njemačka integracijska politika zakazala, ali sa svoje se strane sama sveučilišta već godinama pokušavaju internacionalizirati, kako bi privukla najbolje strane studente. 11,5 posto svih studenata na njemačkim sveučilištima dolazi iz inozemstva i Njemačka je poslije SAD-a, Velike Britanije i Australije među stranim studentima četvrta zemlja po popularnosti.

Kvaliteta nastave, sigurnost i niske školarine i dalje su najvažniji faktori koje strani studenti uzimaju u obzir kad se odlučuju za studij u Njemačkoj. Uz to idu i atraktivna europska kultura i povijest.

Prema najnovijim statistikama iz Njemačkog ureda za akademsku razmjenu (DAAD), broj stranih studenata koji su se upisali na neko njemačko sveučilište prošle je godine porastao za 5.600. Tako je 2010. u Njemačkoj studiralo 244.775 stranih studenata.

No brojke iz Infomativnog sustava za visoko obrazovanje u Njemačkoj pokazuju i da šokantni broj od  50 posto stranih studenata koji ne završi svoj studij u Njemačkoj. To dovodi u pitanje kvalitetu prijemnih ispita te djelotovrnost pripremnih škola, na koje mnogi gledaju kao na nepravednu prepreku koja se postavlja pred strane studente.

Diskriminirajući sustav

Predsjednik Nacionalne udruge stranih studenata Johannes Glembeck vjeruje da je postojeći sustav diskriminirajući i da je rezultat arogantnog poleda na svijet prema kojem je njemačko obrazovanje najbolje pa da se stoga strance treba dobro pripremiti prije nego što će ih se pustiti u taj sustav. On kaže da bi želio da se zatvore pripremne škole i da nastavnici s tih škola prijeđu na njemačka sveučilišta i tamo rade na integracijskim programima.

"Ne želimo da se strane studente getoizira na pripremnim školama", kaže on. "Integracija je dvosmjerni proces. Trebalo bi ponuditi besplatnu pripremnu nastavu na svakom njemačkom sveučilištu tako da strani studenti održavaju što je intenzivniji mogući kontakt sa svojim njemačkim kolegama".

No mnogi, uključujući i predsjednika Njemačke udruge pripremnih škola Michaela Aullbacha, smatraju da su pripremne škole vrlo važne  budući da strani studenti često muku muče s integracijom u njemački obrazovni sustav. Prije svega zbog njemačke kulture poučavanja kao i jezične barijere.

Financijski faktor također igra značajnu ulogu. Većina stranih studenata u Njemčkoj dolazi iz Kine, Rusije, Poljske, Bugarske i Turske. Sve su to zemlje s niskim prihodom po glavi stanovnika. Podaci koje je objavila Njemačka nacionalna udruga za pitanja studenata pokazuju da prosječni student samac ili neudata studentica preživljavaju sa 725 eura mjesečno. Za usporedbu, u istom razdoblju, njemački studenti raspolažu s 812 eura. Strani su studenti isto tako ograničeni i u tome koliko smiju raditi tijekom studija. Ovisno o tomu kakvu vrstu vize su uspjeli dobiti, maksimum je 90 dana godišnje.

Već poslovični nedostatak stručnjaka

Osim toga, trebalo bi poraditi na tomu da se oni koji žele ostati raditi u Njemčkoj i zadrže. Njemačkoj trenutačno nedostaje 200.000 obrazovanih stručnjaka iz inozemstva. Ali strogi vizni režim primorava mnoge da nakon studija napuste Njemačku.

Ako žele dobiti radnu i boravišnu dozvolu, studenti koji dolaze iz zemalja koje nisu u EU-u  moraju u roku od godinu dana nakon završetka studija, naći zaposlenje koje će im omogućiti zaradu od najmanje 60.000 eura godišnje. Ipak ministrica obrazovanja Annette Schavan traži da se ova vrlo visoka granica spusti na 40.000. eura.

Ova je ministrica odgovorna i za promjene uvedene prošlog mjeseca a koje se tiču zakona o procjenjivanju razine kvalfikacija stečenih u inozemstvu. Često oni koji su kod kuće radili kao kvalificirani električari, bolničarke ili inženjeri u Njemačkoj moraju raditi loše plaćene poslove kao što su čistači ili vozači taksija ili se moraju prijaviti za pomoć za nezaposlene jer im u Njemačkoj ne priznaju kvalifikacije. Nova bi pravila trebala olakšati proces kojim im se njihove kvalifikacije priznaju.

Autor: Helen Whittle/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: N. Kreizer