"Blockupy" u Frankfurtu okončala policija

Do cilja prosvjeda, nebodera Europske središnje banke (ESB) u središtu grada, prosvjednici nisu ni stigli. Nadomak Eurotoweru u kojem je ESB i smještena, kordoni policije zaustavili su povorku i opkolili nekoliko stotina aktivista (na slici gore). Nakon nekoliko sati policija je jednog po jednog "sumnjivog" prosvjednika izvlačila iz obruča kako bi mu uzela podatke i izrekla mu zabranu ponovnog približavanja mjestu prosvjeda. Tako je vrhunac "Blockupy" prosvjeda ostao više u sjećanju po sukobu s policijom nego po porukama koje su s tog skupa bile odaslane u svijet.

Pasivno naoružanje

Simbolični "Occupy" kamp u Frankfurtu je prošle godine policija s gotovo istog mjesta nasilno razjurila i tako okončala višemjesečno prosvjedno kampiranje ispred središta europske monetarne politike. I dok su prošle godine vlasti prosvjednike rastjerarale zbog navodno nehigijenskih uvjeta koji su vladali u protestnom "šatorskom naselju", jučerašnji prosvjed je zaustavljen zbog toga jer je jedan dio sudionika povorke bio maskiran i, kako je to policija objasnila, "pasivno naoružan". Osim toga je ispaljeno i nekoliko vatrometnih projektila. Policija je uzvratila opkoljavanjem i papar sprejevima. Ono što policija doživljava kao "nužnu primjenu sile" organizatori prosvjeda vide kao ciljani napad na demokratske i od strane suda dozvoljene prosvjede.

Policijski spektakl

"Sve ukazuje na to da je eskalacija situacije bila pomno pripremana od strane policije i da je zaustavljanje povorke bilo planirano", rekla je glasnogovornica "Blockupy" pokreta u Njemačkoj Ani Dießelmann. Organizatori također govore o "policijski insceniranom spektaklu". No zaustavljanje povorke u kojoj se nalazilo između 10.000 i 20.000 osoba (podaci naravno variraju ovisno o tomu da li je izvor informacija policija ili organizatori) nije zasmetalo pobornike "Blockupyja" da jasno daju do znanja zašto su se okupili u Frankfurtu. Na transparentima su uglavnom stajale poruke poput "Zajednički protiv svemoćih banaka", čime je odaslana i glavna poruka prosvjeda. No tražio se i prekid politike drastične štednje koji ugrožava građane pogotovo onih zemalja koje su se našle u najtežoj krizi, poput Grčke i Španjolske, ali i Francuske. Posebnu težinu središnjem skupu u Njemačkoj i europskoj financijskoj metropoli dala je činjenica da su se u povorci našli mnogi građani upravo onih zemalja kojima je najteže. Marica Frangakis iz grčkog ogranka organizacije Attac je izrazila oduševljenje činjenicom da su i "Nijemci uvidjeli da se kriza tiče i njih", a ne samo siromašnog juga. "Mi nismo sami", rekla je Grkinja.

Razni zahtjevi

No u Frankfurtu se nije prosvjedovalo samo protiv svemoći banaka nego i za opća socijalna pitanja. Tako je svoje mjesto na transparentima našla i, posebice u Njemačkoj aktualna, tema minimalne satnice koja bi diljem Europe, prema zahtjevima prosvjednika, trebala iznositi 10 eura. Na programu su se našli i zahtjevi koji nemaju veze s financijama, ali su povezani s useljeničkom politikom. Prosvjednici "Blockupyja" su se usprotivili europskoj politici protjerivanja izbjeglica, kojima je odbijen zahtjev za političkim azilom. Predstavnica njemačke stranke Ljevice, Katja Kipping je objasnila kako dužnička kriza nije konflikt između nacija nego između "onih gore i onih dolje". Ljevica, Stranka reformiranih komunista Njemačke Demokratske Republike je podržala prosvjede, a isto su učinili i njemački sindikat radnika u javnim službama - Verdi, kao i već spomenuti Attac.