BND se mora bolje nadzirati
Ovakvo nešto i u ovoj formi još nije zabilježeno u Njemačkoj: zastupnici njemačkog parlamenta zaduženi za kontrolu rada obavještajne službe BND-a skoro jedinstveno su kritizirali metode koje su obavještajci koristili prilikom prisluškivanja veza. Zastupnici su to učinili javno, na konferenciji za novinare koja je trajala skoro 40 minuta. Njihov zaključak glasi da je BND prilikom upotrebe takozvanih selektorskih pojmova, na temelju kojih se obavlja prisluškivanje neke veze ili e-mail prepiske, u nekim slučajevima radikalno kršio postojeće zakone.
Hans-Christianu Ströbeleu iz oporbenih Zelenih nije bilo dovoljno da se izrekne samo kritika zbog toga što su prisluškivanja obavljana ne samo u drugim zemljama nego i u slučaju vlastitih građana. On je htio upoznati javnost sa sadržajem dokumenata iz ureda kancelarke Merkel koje su zastupnici dobili na uvid. Međutim, članovima Parlamentarnog kontrolnog gremija (PKG) to nije dopušteno.
Ipak, nije bilo ni potrebno da se zastupnici upuste u odavanje državne tajne. Već tjednima u njemačkim medijima kruže detalji o tome koji su bili ciljevi njemačkih prisluškivača. Tako se piše kako su to bile vlade i institucije zemalja članica EU-a i NATO-a. Na meti špijuna bio je i jedan njemački diplomat. Vlada u Berlinu, naravno, nije potvrdila ove navode, ali to što to nije ni opovrgla govori u korist toga da su spomenuti navodi vjerojatno točni.
Vlada se pravi da je svetac
Ovaj skandal je za Njemačku vladu posebna blamaža i zbog toga što je kancelarka Merkel u listopadu 2013. javno izjavila kako "špijuniranje među prijateljima nikako ne ide". Tada se otkrilo da je američka obavještajna služba prisluškivala kancelarkin mobitel. Tek kada je izbila afera oko "zviždača" Edwarda Snowdena, predsjednik BND-a Gerhard Schindler je informirao ured kancelarke o sumnjivim aktivnostima vlastite službe. Iz svega toga se da izvući sljedeći zaključak: da nije otkriveno prisluškivanje mobitela Angele Merkel, BND bi vjerojatno i danas prisluškivao prijateljske zemlje.
Sve je dobro što se dobro svrši? Naprotiv! Odbor PKG je o odluci da se obustavi praksa prisluškivanja partnerskih država saznao tek tijekom ove, 2015. godine. S obzirom na njegovu funkciju trebao je o tome biti informiran odmah. Propust ureda kancelarke da to učini nipošto nije bio slučajan, nego namjeran. O manjku informacija o radu obavještajaca žali se i komisija Bundestaga koja već dvije godine istražuje rad američke obavještajne agencije NSA. Njemačka vlada namrštenog čela prati rad ove komisije.
Nema informacija iz kancelarkinog ureda
Zbog destruktivnog stajališta ureda kancelarke javlja se nezadovoljstvo i među zastupnicima same vladajuće koalicije. Zbog toga je dobro što su članovi PKG-a javno očitali lekciju onima koji su zaduženi za vođenje službom BND, ali i samim obavještajcima. Parlamentarci s pravom očekuju da se BND-om rukovodi po jasnim načelima, da predsjednik ove službe dobro zna što se u njoj radi. U proteklom razdoblju to očito nije bio slučaj.
Čini se da ne postoje ni jasne upute iz ureda kancelarke. To se hitno mora promijeniti kako bi BND bio u stanju ispuniti svoje najvažnije zadaće koje se tiču sigurnosti Njemačke. U to se ubrajaju borba protiv međunarodnog terorizma, ali i protiv organiziranoga kriminala. Nije baš toliko teško precizno definirati što BND treba raditi. Poznati su neprijatelji demokracije i sigurnosti. Između ostalih, to je tzv. Islamska država, a oni koji je podržavaju jednim dijelom se nalaze u Saudijskoj Arabiji. Kada spomenuti elementi djeluju na području Njemačke, onda je za to zadužena Služba za zaštitu ustavnog poretka.
Na posao!
Za razmjenu informacija među različitim državnim obavještajnim organima zadužen je Zajednički centar za obranu od terorizma (GTAZ). Postoje sredstva za njihov rad, zakonski okviri također. Neke stvari moraju biti poboljšane. Parlamentarni kontrolni gremij je napravio dobar početak u tom smjeru. Sada je na BND-u i na njemačkoj vladi da od toga naprave najbolje što mogu. Na posao!