Boot usred (krizne) nevere
24. siječnja 2013
Usprkos gospodarskim nedaćama u mnogim zemljama Europe kad se baš ne pomišlja na kupnju nove jahte, ipak se više od 1600 izlagača odvažilo i na ovogodišnji sajam Boot u Düsseldorfu. Među njima je i petnaestak izlagača iz Hrvatske, što obuhvaća i izložbene štandove partnera koji nude i turističke aktivnosti u toj zemlji.
Iako i na ovom sajmu ne nedostaju luksuzne jahte od preko 30 metara dužine, izlagači se jedva usuđuju procijeniti što ih čeka u ovoj, 2013. godini. Doduše, na sam sajam će i ove godine - zahvaljujući već uobičajenom "triku" da obuhvati dva vikenda jer traje od 19. do 27. siječnja - pohitati oko četvrt milijuna posjetitelja iz mnogih krajeva svijeta. Ali "pravih" kupaca jahti i brodica sigurno neće biti koliko ih je bilo u boljim vremenima.
Poreznike veoma zanimaju marine
To pokazuju i prvi sakupljeni podaci o poslovanju prošle godine i to u sektoru gdje se prilično pouzdano može vidjeti, koliko će se to novih plovila otisnuti na pučinu: prema broju proizvedenih ugradbenih motora. U prva tri kvartala prošle godine je prodaja pala za 23% i stanje, za proizvođače jahti i brodica, nipošto nije dobro.
I dok tržište Njemačke koliko-toliko uspijeva ostati stabilno, osobito u zemljama juga Europe je prodaja praktično kolabirala. Ne samo zbog slabije kupovne moći potencijalnih kupaca, nego je na primjer Italija uvela i poseban porez za plovila za (luksuznu) razonodu tako da je prodaja pala za oko 70%. Ali ni potencijalni kupci u Grčkoj ili Španjolskoj ne žele izazivati i poreznike i gnjev sugrađana kupnjom nove jahte, tako da su mnogi odlučili i ovu sezonu, u najboljem slučaju, provesti na svojoj "staroj" brodici.
Pre-stari morski vukovi
A kad govorimo o starosti, tu je još jedan problem kojeg se prihvatio i ovogodišnji sajam Boot, jer se uvelike tiče i same Njemačke: starost, i brodica i prije svega vlasnika jahti i brodica. Prosječna dob Nijemca koji je vlasnik brodice je već 56 godina, što znači da se o valama i neverama manje ćakula po studentskim aulama koliko po staračkim domovima u ovoj zemlji. Taj image "zanimacije za starce" je već počeo utjecati na tržište rabljenih plovila, ali te starije osobe se sve rjeđe odlučuju i na kupnju novog plovila.
Doduše, i na ovom Bootu ima izlagača koje i u ovom trendu zadovoljno trljaju ruke. Na primjer proizvođači elektronske opreme jer se stara plovila sve češće opremaju novim uređajima, ali ne ide loše niti proizvođačima udobnijih kreveta za brodice i trgovcima klime i grijanja za plovila ili druge opreme koja će povećati udobnost boravka na moru.
No problem kako kapetani iz razonode jednostavno odumru je već srednjoročno uzevši, vrlo ozbiljan. Konačno, još od pojave wind-surfera u sedamdesetima nije bilo nekog trenda u sportovima na vodi koji je masovno privukao i mladu publiku. Jer i tržište skutera za vodu (neće samo mnogi nautičari reći: hvala Bogu) je ostalo tek ograničeno na razmjerno malen broj "zunzara" po valovima.
Skupa dozvola u Europskoj uniji
U Njemačkoj je razlog toj nesklonosti mladih prema užitku vlastite brodice donekle i formalne prirode: dozvolu za voditelja (koliko-toliko ozbiljne) brodice nije baš lako dobiti, a već i njena cijena će otjerati studente plićeg džepa. Ali to je uglavnom tako u čitavoj Europskoj uniji i svi u Hrvatskoj koji razmišljaju postati "barba" vlastite brodice svakako će veoma dobro učiniti ako požure položiti ispit za voditelja brodice prije nego što Hrvatska postane članica europske obitelji.
Sajam Boot je ove godine mnogo toga poduzeo kako bi prestao biti gerijatrijska priredba: organizirao je više posjeta školskih razreda ovoj manifestaciji, a i država je odlučila pomoći tako da je uvelike ublažila kriterije za koje brodice uopće treba dozvola. Tako su od listopada prošle godine ublaženi kriteriji za kakve brodice uopće treba dozvola i od onda Nijemci bez ikakve provjere mogu upravljati brodicama koje otprilike odgovaraju klasi A u Hrvatskoj (do 9 metara dužine i 15 konjskih snaga). Naravno da je i na sajmu čitavo područje posvećeno takvim "light" plovilima.
Charter tek u posljednji čas
S druge strane, to pravilo vrijedi samo u Njemačkoj i svi koji žele iznajmiti brod u nekoj drugoj zemlji ipak moraju imati važeću dozvolu. Kod "chartera" je Hrvatska i dalje jedna od najdražih odredišta njemačkih hobby-kapetana, ali se već osjeća kako je ponuda brodica veća nego potražnja. Poduzeća koja se bave charterom se žale i na još jedan trend koji se širi: već na prošlom Bootu su se mnogi već vrlo rano odlučili da ugovore charter, ne na kraju i u Hrvatskoj. Ali umjesto da se onda knjiženje nastavi ravnomjernim tempom, zavlada duga, duga stanka.
Tek u posljednji trenutak se odluče na iznajmljivanje brodice i nije rijetkost da će vlasnik pristati i na nižu cijenu kako mu plovilo ne bi stajalo u marini. To pak vlasnicima chartera uvelike otežava život, ne samo zbog cijene, nego i zato jer ne mogu planirati prihode od sezone za iznajmljivanje i eventualnu obnovu flote. Utoliko se može reći kako svi prolaze kroz "neveru" koja je zadesila svjetsko gospodarstvo i kojoj se, na žalost, još ne vidi kraj.