Borba protiv korupcije samo na papiru

Deklarativne ocjene poput jačanja kapaciteta svih organa za borbu protiv korupcije, poticanje aktivnosti medija i nevladinog sektora, samo su neki od sadržaja nove strategije borbe protiv korupcije u Republici Srpskoj. Novina u odnosu na prošlu je što su ovom obuhvaćeni tzv. zviždači, odnosno osobe koja prijavljuju korupciju unutar institucija. Ipak Dragan Čavić, čelnik Narodne demokratske partije smatra da je strategija mrtvo slovo na papiru: "A onda se u ovoj strategiji predlaže da Vlada formira povjerenstvo za borbu protiv korupcije i antikorupcijski tim. To je u kontradikciji s onim što su sami zaključili, da je izvršna vlast najsklonija korupciji".

Zastupnici Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ali i resorno ministarstvo na čijem čelu je Gorana Zlatković, kadar Socijalističke partije, pravdaju se da ovakve strategije imaju sve zemlje i da je ovakav dokument potreban RS-u. Zlatković kaže da se Vlada u strategiji opredijelila za tzv. trostupni sustav protiv korupcije: "...koji podrazumijeva sprječavanje, prevenciju, suzbijanje, represiju i obuku u obrazovanju".

SDS: "Milorad Dodik je zakon"

Problem je u tome, tvrde u oporbi, što se u RS-u ništa ne rješava zakonskim putem već je vlast u rukama jednog čovjeka. Zbog toga su u SDS-u predložili uvođenje novih zakonskih prijedloga kada je riječ o korupciji. Konstadin Vasić iz ove stranke bio je najjasniji: "Član 1, Milorad Dodik je zakon. Član 2, procesuirat će se samo onaj za koga Milorad Dodik kaže da se zamjerio njemu ili SNSD-u...".

Prethodna četverogodišnja strategija nije dala nikakve rezultate iako su njome bili definirani ozbiljni ciljevi u borbi protiv korupcije. Postavlja se pitanje zbog čega bi ova bila drugačija. Ivana Korajlić iz Transparency Internacional-a kaže da strategija sadrži mnogo deklarativnog bez konkretnih rješenja: "Mislim da strategija sadrži mnogo toga a da ne definira kroz akcijski plan detaljno koje su to aktivnosti koje će unaprijediti borbu protiv korupcije u RS-u".

Ne rade svi svoj posao

Problem je što nema konkretnih aktivnosti, smatraju u nevladinim organizacijama, jer se većina priče svodi na deklaracije, strategije, preporuke i neke druge dokumente ali bez akcije. Slobodan Popović iz SDP-a BiH kaže da rezultata nema jer svi u lancu borbe protiv korupcije ne rade svoj posao: "Mi nemamo tolikih problema sa zakonodavnim dijelom koliko imamo problema s izvođenjem radova. Znate sami tko izvodi radove".

Milijunske pronevjere u javnim poduzećima, izvlačenje novca iz pojedinih firmi, oprost poreskih dugova tajkunima, ljudima bliskim aktualnoj vlasti, samo su djelić onoga što obilježava (anti)koruptivnu scenu, ne samo RS-a već i cijele BiH. U gotovo svim izvješćima o napretku BiH koji su dolazili iz EU, ova oblast je ocjenjivana negativno. "Kada zakoni o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom, budu usvojeni na svim razinama, tek tada se može krenuti u ozbiljnu borbu protiv korupcije", kaže Eldan Mujanović sa sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku. "Ti zakoni kada budu usvojeni upravo će imati namjeru da procesuiraju organizirani kriminal i korupciju, pogotovo na višoj razini, da oduzimaju imovinu pribavljenu iz teških oblika krivičnih dijela, uključujući i korupciju".

Mora se definirati odgovornost

Politika je ono što koči borbu protiv korupcije jer su nažalost mnoge strukture vlasti u BiH i same umiješane u najmanju ruku u sumnjive poslove. S druge strane, iako volja postoji, malo je vjerojatno da će se ovakvi i slični dokumenti početi primjenjivati uskoro, jer je predizborna kampanja uvelike počela.

Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže ACCOUNT, podržava donošenje strategije u RS-u jer bez obzira na predizbornu kampanju kaže da je taj dokument RS bila obvezna donijeti. "S tim da kao i svaki dokument i ovaj mora da ima u sebi odrednicu odgovornosti tko za što odgovara i da se odmah zna tko će snositi sankcije ukoliko neki dio ne bude realiziran", zaključuje Karić.