Boris Johnson niže poraz za porazom
5. rujna 2019
Tako se, naravno, ne može vladati. Protiv premijerove volje parlament je u utorak preuzeo dnevni red Donjeg doma, u srijedu je donio zakon protiv Brexita bez sporazuma s EU-om, da bi na koncu odbio zahtjev premijera Borisa Johnsona da se raspišu novi izbori.
Premijer nema većinu u Donjem domu, to je jasno. U međuvremenu mu nedostaje najmanje 29 glasova. Nije čudo da se odustalo od otpora zakonu kojim se odgađa Brexit. U Londonu je priopćeno da Johnsonov kabinet više ne namjerava blokirati zakon u Gornjem domu parlamenta.
Što su zastupnici postigli?
Oporbeni zastupnici su u zaključnoj raspravi naglasili kako postupaju iz osjećaja odgovornosti za svoju zemlju i donose zakon koji Borisu Johnsonu vezuje ruke i sprječava ga da nametne Britaniji izlazak iz EU-a bez sporazuma s Bruxellesom. A pobunjenici u redovima torijevaca koji su prešli na stranu oporbe ostali su pri svom stavu do kraja. Oni ionako nemaju što izgubiti. Premijer ih je nakon poraza u glasanju bez oklijevanja izbacio iz stranke.
U međuvremenu je zakon u Gornjem domu, gdje će zastupnici odani Johnsonu pokušati odgoditi njegovo usvajanje iznoseći prijedloge za izmjenu ili koristeći filibuster – beskonačno rastezanje rasprave u Parlamentu. Ali i u Gornjem domu postoji znatna većina protiv Brexita bez sporazuma. Na koncu će zakon biti usvojen. Potom će stupiti na snagu čim ga kraljica formalno potvrdi.
Može li taj zakon ispuniti svoju svrhu? Postoje sumnje u to, jer su Johnsonove izjave o tome proturječne. S jedne strane on kaže da ni u kojem slučaju neće zamoliti Bruxelles za produženje roka za Brexit, ako do 17. listopada ne bude postignut dogovor. S druge kaže da će se držati zakona.
Brojni su zastupnici laburista poput Lise Nandy sumnjičavi: "Prethodnih tjedana sam naučila jednu stvar o Borisu Johnsonu – ne možete vjerovati ni jednoj jedinoj riječi koju izgovori." U principu, svi očekuju da će premijer pokušati izbjeći obveze iz zakona.
Novi izbori, ali kada?
Za premijera je najjednostavnije izboriti nove izbore. On je trenutno "troma patka" na svom položaju, premijer bez moći. Ako bi pobijedio na izborima, mogao bi ukinuti zakon koji je zločesto nazvao "zakon o kapitulaciji". Time sugerira da je riječ o zakonu kojim se popušta pred Europskom unijom. Pritom postoje šefovi država kao što je francuski predsjednik Emmanuel Macron koji više nemaju strpljenja za britanske probleme i žele brzi Brexit.
Johnson želi izbore 15. listopada, dva dana prije odlučujućeg samita Europske unije. On namjerava ispuniti svoje obećanje da će "po svaku cijenu" napustiti EU 31. listopada.
Laburisti su u vezi s terminom izbora podijeljeni. Njihov šef Jeremy Corbyn rekao je da će pristati na izbore kada zakon o zabrani izlaska iz EU-a bez sporazuma stupi na snagu. To bi moglo biti sljedećeg ponedjeljka. Za razliku od njega, njegov zamjenik John McDonnell naglašava da doduše želi nove izbore, ali da se premijeru ne može vjerovati pa bi on izbore omogućio tek nakon EU-samita. Tajming je presudan i dijelovi oporbe pokušavaju sačuvati trenutnu prednost u odnosu na premijera.
Najkasnije sljedećeg ponedjeljka bi se oporba morala dogovoriti oko termina izbora i tada bi Boris Johnson morao postaviti novi zahtjev koji se može usvojiti jednostavnom većinom. Inače bi morao vratiti zastupnike koje je poslao na prisilni odmor u parlament, što bi donekle bila blamaža. Johnnson se ruga laburistima i izaziva ih riječima: "Politički nije održivo da je Laburistička stranka tolika kukavica da odbija raspisivanje izbora."
Kaos kod torijevaca
Izbacivanje 27 zastupnika među kojima su neki pravi stranački veterani uzburkalo je u srijedu (4.9.) duhove. Akcija je bila toliko brza i bezobzirna da su drugi konzervativci reagirali sa zakašnjenjem. Nakon sastanka zastupnika, iz zadnjih redova upućeno je pismo Johnsonu u kojemu se od njega traži da još jednom preispita tu odluku. Među pobunjenicima je i Nick Soames, unuk Winstona Churchilla, koji je Johnsonu uputio ironičnu poruku: "Uvijek sam vjerovao u to da se rezultat referenduma mora poštovati. I glasao sam za Sporazum o Brexitu, za razliku od mog prijatelja premijera, šefa Kluba zastupnika ili drugih članova kabineta koji su nas inspirirali čitavom serijom nelojalnih postupaka (pod Theresom May)."
Ruth Davidson, šefica škotskih torijevaca koja je dala ostavku, objavila je na Twitteru: "Za ime Boga, kako je moguće da u konzervativnoj stranci nema više mjesta za Nicka Soamesa?"
Boris Johnson je na jednom televizijskom kanalu lio krokodilske suze: "To su moji prijatelji, to (što ih izbacujem) me ne veseli." Ispravna formulacija bi glasila "to su mi bili prijatelji".
Johnsonov plan
U glavne dugoročne ciljeve Borisa Johnsona spada, sasvim maoistički, i kulturna revolucija u njegovoj stranci. On razara konzervativce tako što odbacuje umjerene, previše liberalne zastupnike i one previše odane tradiciji. Premijer želi svoju stranku pretvoriti u desničarsku populističku narodnu stranku. Na izborima namjerava pobijediti prije svega s jednom jedinom temom – Brexitom. Ideja je da se predstavi isto tako nepopustljivim i tvrdim kao vođa pokreta za britansku neovisnost Nigel Farage. Ako mobilizira sve pristaše Brexita, Johnson računa s pobjedom.
Ipak, neće sve ići tako glatko. U Škotskoj bi po prvim anketama torijevci bili "pometeni" i izgubili bi 10 od ukupno 13 mandata. Pitanje je bi li u drugim dijelovima zemlje birači slijedili novi radikalni kurs.
Snaga Borisa Johnsona je u slabosti njegovog političkog konkurenta. Jeremy Corbyn je od izbora 2017. na kojima je poražen od Therese May dopola potrošen politički lider. On bi za Johnnsona bio lak protivnik nakon neodlučnosti laburista oko Brexita koja ih je stajala teških gubitaka na izborima za Europski parlament.
Ali pobjeda Borisa Johnsona nije sigurna. Torijevci, doduše, prema zadnjim anketama imaj blagu prednost, ali četiri tjedna do mogućih izbora su u ovim okolnostima vrlo dug period u britanskoj politici.