Britanska funta (ni)je i škotska funta

Doduše, prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja u Škotskoj jedva da je izgledno odcjepljenje Škotske od, kako je službeni naziv te monarhije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. 52% građana Škotske s pravom glasa su protiv odcjepljenja, a 37% ih je za neovisnu državu.

Ipak, politički promatrači su oprezni: i ova anketa pokazuje kako ih je mnogo koji ne znaju kako da se odluče, a onda uvijek dolazi iznenađenje, tko će uopće izaći na referendum. A Scottish National Party je veoma dobro organizirana tako da je trenutno i na čelu vlade Škotske njen vođa, Alex Salmond.

S druge strane, stječe se dojam kako se poslovni svijet jedva i osvrće što se to dešava u trećoj po veličini gospodarskoj naciji Europske unije i što bi to značilo za tamošnje gospodarstvo. Škotska zapravo sudjeluje sa tek oko 8% i u stanovništvu i u gospodarskom potencijalu Velike Britanije, ali ovo odcjepljenje nipošto ne bi bilo tako jednostavno.

Funta ili...

Kako se pokazalo u televizijskom razgovoru emitiranom prošlog tjedna, čak niti škotski premijer Salmond nije uspio uvjeriti televizijske gledaoce što se namjerava učiniti sa nacionalnom valutom, britanskom funtom. Suočen s bivšim britanskim ministrom financija Alistairom Darlingom, Salmond je više puta ponovio kako će Škotska "zadržati funtu, jer to je naša funta baš kao što je to i engleska". Darling ga je podsjetio kako to nipošto nije mišljenje Londona, ali Salmond nije uspio pružiti odgovor, što bi uopće mogla biti alternativa.

Zapravo, svakom tko je ikad imao novčanicu Ujedinjenog Kraljevstva s likom britanske kraljice u rukama, odmah mora biti jasno, čiji je to novac. Međunarodna oznaka ove valute jest GBP - funta Velike Britanije, ali (na naslovnoj fotografiji) na novčanicama piše Bank of England. Ova tradicionalna novčarska institucija, osnovana 1694. jest zajednička emisiona banka čitavog Ujedinjenog Kraljevstva i njenih dominiona. Ali u tim krugovima se nikad nije našlo sluha za nekakve političke osjetljivosti ne-engleskog stanovništva Velike Britanije koji bi je prisilili da čak promjeni ime pa niti nakon Act of Union, odluke parlamenata Engleske i Škotske o ujedinjenju 1707. i stvaranju zajedničke države.

Škotska valuta već postoji

Da stvar bude još kompliciranija, Škotska također ima Bank of Scotland - samo godinu dana mlađu od svojeg engleskog pandana i to je zapravo banka koja je bila prva u čitavoj Europi koja je počela izdavati svoje vlastite novčanice. U tome ova banka čak nije niti jedina u Škotskoj, jer to čini i Royal Bank of Scotland. Tamo, u tminama poslovnih špekulacija osamnaestog stoljeća je zapravo dugo potrajalo da i te dvije banke međusobno prihvate novčanice one druge banke.

Ali dok današnje središnje novčarske institucije u pravilu nikad ne posluju niti sa poslovnim subjektima, a kamo li s građanima - ove dvije škotske banke su ujedno i komercijalne banke. Ne samo to: Bank of Scotland je dio najveće britanske novčarske institucije Lloyds Banking Group plc, a Royal Bank of Scotland je i sama jedna od najvećih komercijalnih banaka Velike Britanije - i jedna od većih u Europi.

Drugim riječima, formalno i političko odcjepljenje Škotske bi uzrokovao pravi potres na financijskom tržištu. Jer onda ostaje otvoreno pitanje i takozvanog lender of last ressort, svojevrsnog "posljednjeg izvora" za pozajmicu kojeg daje Bank of England nacionalnim bankama i gdje je i RBS morao uvelike posegnuti u nedavnim vremenima krize. To zapravo nije jamstvo čitavog uloga u komercijalnim bankama, ali u svakom slučaju jest donekle uzdanica štedišama i mušterijama da imaju povjerenja u svoju banku.

"Ako nas se pita..."

Ako se još tome dodaju bezbrojni poslovni odnosi i ugovori između Škotske, Engleske i drugih dijelova Velike Britanije, onda je jasno kako odluka o samostalnosti Škotske nipošto nije nekakva folklorna priredba gdje se bezbrižno može zaokružiti "da" ili "ne". Sama Bank of England se u ovom pitanju radije drži po strani, osobito kad je riječ o pitanju funte i koju valutu će onda imati Škotska. Guverner Mark Carney je još proljetos izjavio kako je to "stvar odluke parlamenata u Londonu i Edinburghu", ali i kako će njegova banka, ako se zatraži, "dati nedvosmislen i javno izrečen savjet". Koji - to nije rekao.

Zato se i financijski stručnjaci zapravo čude mirnoći na tržištu kapitala već i uz teoretsku mogućnost odcjepljenja Škotske. Oliver Harvey iz Deutsche Bank u Londonu za list Frankfurter Allgemeine Zeitung upozorava kako "u čitavoj povijesti nije bilo slučaja koji bi se mogao usporediti" s tom podjelom i ako bi se Škoti doista odlučili na samostalnu državu, on računa na masovnu prodaju funte na svjetskim tržištima.

Naravno, to je još neizvjesno, ali Harvey se i sam čudi "definitivno lakomislenom ophođenju prema toj neizvjesnosti" na tržištima kapitala.