Brnjica za rumunjsko pravosuđe

Socijalistički zastupnici i njihovi koalicijski partneri još jednom su jednog svog visokog dužnosnika sklonili izvan domašaja pravde. Optužbe za korupciju, nepotizam i pranje novca skinute su jednim političkim potezom s dnevnog reda. To što je na taj način ionako krhka pravna država ponovo dovedena u pitanje, a pravosuđe gurnuto u duboku jamu, očigledno ne zanima nikoga u vladajućem taboru. Najvažnije je održanje na vlasti.

Tu ni moraliziranje novog rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa nije moglo pomoći. Ni posljednja upozorenja zapadnih saveznika, koji su stalno zahtijevali neovisnost pravosuđa, nisu igrala nikakvu ulogu. Očigledno je da većini u parlamentu nije mnogo stalo do pravosuđa, morala i odgovornosti. Uzalud je Iohannis tražio ostavku premijera; klika oko Ponte je jača – i to rado i pokazuje. Nije to prvi put da neko štiti političara iz vlastitih redova. Ali, slučaj Ponta je drukčiji. To je sustavno ometanje pravosuđa s ciljem da se aktualnom premijeru i sustavu koji on održava osigura preživljavanje.

Dug popis istraga

Takvim glasanjem u parlamentu zastupnici su, 25 godina poslije pada komunističke diktature, pokazali ono što je najlošije za demokratski razvoj jedne još mlade članice Europske unije: da su političari iznad zakona. Veze i politički interesi određuju sudbinu države.

No, ovo ni izdaleka nije stavljanje točke na slučaj Ponta. S jedne strane, rumunjsko pravosuđe će nastaviti svoj rad. Istrage koje je provodilo posljednjih godina bile su akribične: jedan bivši premijer i dvadesetak bivših ministara osuđeni su na zatvorske kazne zbog korupcije. A popis aktualnih istraga je još duži. S druge strane, Ponta i njegovi drugovi će svim sredstvima nastojati izvršiti opstrukciju rada pravosudnih organa. U parlamentu su već pokrenute prve inicijative za promjene kaznenog zakona u korist političara.

Poljuljano povjerenje u pravosuđe

Pri tome je sve moglo biti jednostavno. Ponta nevin? Odlično! Parlament je – na zahtjev okrivljenika – mogao ukinuti imunitet; optužbe su mogle biti opovrgnute i on bi se čistih ruku vratio na svoju dužnost. Ovako se desilo upravo suprotno: glasanje u parlamentu je kod Pontinih protivnika samo pojačalo sumnje. Sada ovaj postupak – tiho – kritiziraju čak i pripadnici vladajućeg tabora, a jedan koalicijski partner čak traži ostavku premijera.

Unatoč glasanju koje je zaštitilo Pontu, zrak oko njega se prorijedio. U petak će liberalna oporba u parlamentu tražiti glasanje o nepovjerenju vladi. Iza kulisa se već mjesecima radi na novim kombinacijama. Pitanje je je li to dovoljno za rušenje Pontine vlade. Na kocki nije samo budućnost jednog odavno kompromitiranog političara, već i vjerodostojnost jedne evropske pravne države.