Brojne reakcije na Rezoluciju o Srebrenici

Opća skupština UN-a usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, a ishodom glasanja zadovoljni su gotovo svi političari na zapadnom Balkanu.

Za Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), usvajanje Rezolucije kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici je civilizacijski čin, pobjeda istine i pravde te prilika za katarzu i pomirenje u regiji. „Ne postoje genocidni narodi, a zločinci se ne smiju kriti iza naroda", kazao je Bećirović.

U New Yorku je bio i član Predsjedništva Željko Komšić, koji smatra da je usvajanje Rezolucije prilika da svi društveno odgovorni izgrade novi odnos prema genocidu „na civilizacijskoj liniji". „BiH iz ovoga izlazi jača, a jaka BiH je garant da genocid više nije moguće ponoviti", kaže Komšić.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, zbraja glasove „protiv" i „suzdržanih" kako bi ishod sjednice predstavio kao „veliku srpsku pobjedu". „Ljudi koji su željeli stigmatizirati srpski narod nisu uspjeli i nikad neće uspjeti", kaže Vučić.

To je suština poruka čelnika BiH i Srbije iz New Yorka, nakon usvajanja Rezolucije kojom se osuđuje poricanje genocida, a članice UN-a pozivaju da kroz obrazovne sustave čuvaju istinu o Srebrenici.

Specijalne snage RS-a u Srebrenici

Daleko od diplomatskih centara moći, na ulicama Srebrenice, policija Republike Srpske (RS) pojačala je aktivnosti na dan zasjedanja Opće skupštine UN-a.

U Srebrenici je tog dana bio i Milorad Dodik koji pred kamerama ponavlja da „nije bilo genocida", čineći tako upravo ono što Rezolucija osuđuje, a zakon u BiH i ne/sankcionira. „Nisu imali ni natpolovičnu većinu, ovo je propala Rezolucija, a njihov naum da Srbima nametnu genocidnost i moralnu diskvalifikaciju nije uspio", kazao je Dodik, te ponovo najavio „mirno razdruživanje".

Dekan sarajevskog Fakulteta političkih znanosti Sead Turčalo kaže da Dodik takvom praksom ide stopama svog prethodnika Radovana Karadžića. „Dodikovo raspoređivanje specijalnih policijskih snaga i oklopnih vozila u Srebrenici na dan glasanja u UN-u oRezoluciji o genocidu nad Bošnjacima u i oko Srebrenice je kontinuitet Karadžićeve politike", piše Turčalo na platformi X. Karadžić, prvi predsjednik RS-a, osuđen je pred Haškim tribunalom i za genocid u Srebrenici.

Suzdržani „prijatelji"

Jake policijske snage u Srebrenici tokom dana su, kako prenose mediji u BiH, uznemirile malobrojne bošnjačke povratnike i predstavnike srebreničkih udruženja. Majke Srebrenice pozdravile su odluku UN-a, ali naglasile da će sve države koje su bile protiv ili suzdržane staviti na „stup srama" u Memorijalnom centru.

Među suzdržanima su i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), bogata muslimanska zaljevska država, čiji je predstavnik na sjednici Opće skupštine emotivno govorio o „strašnim slikama iz masovnih grobnica" i srebreničkoj djevojčici „ubijenoj i prije nego što je dobila ime". Njegovu suzdržanost od glasanja na društvenim mrežama osudili su mnogi u BiH. Damir Mašić iz Socijaldemokratske partije BiH kaže da je „UAE, nažalost, još jednom pokazao i dokazao svu svoju licemjernost koju već desetljećima pokazuju i kada je u pitanju borba Palestine za pravdu i istinu na Bliskom istoku".

Srpska računica i prosvjedna nota

I reakcije drugih bosanskohercegovačkih čelnika su, uglavnom, očekivane. „Dvije trećine globalne populacije nije podržalo Rezoluciju o Srebrenici", rekla je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. I dodala: „Evidentno je da je veliki broj zemalja ukazao na činjenicu da je ova Rezolucija došla bez konsenzusa."

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kaže da je Rezolucija „ljudski i civilizacijski čin". „Danas je poslana važna lekcija počiniteljima, zločincima i onom dijelu čovječanstva koje još uvijek ne zna razliku između dobra i zla", rekao je Nikšić.

Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković obrušio se na Saveznu Republiku Njemačku koja je, zajedno s Ruandom, inicirala donošenje Rezolucije. „Njemačka je zemlja koja je imala uvodno obraćanje (na Općoj skupštini UN-a), a svatko na ovom svijetu zna da su Njemačka i Treći rajh počinili najveći genocid i, eto, oni su se sad toliko godina poslije sjetili da svoju mračnu povijest ispravljaju i peru preko srpskog naroda", kazao je Višković.

Od ukupno 193 države za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici glasale su 84 države. Protiv je bilo 19, a suzdržanih 68. Iako većina suzdržanih, pa i onih koji su glasali protiv, pred Općom skupštinom UN-a nije osporavala sudske činjenice o genocidu u Srebrenici, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavio je da će još u petak (24.5.) Ministarstvo poslati prosvjednu notu svim državama koje su glasale protiv Rezolucije.

„To smatramo kršenjem međunarodnog prava, nepriznavanjem međunarodnih presuda i svrstavanjem na stranu počinitelja ratnih zločina", rekao je Konaković. On je zahvalio regionalnim državama koje su podržale Rezoluciju.

Zapadni susjedi podržali Rezoluciju

Kao jedna od sponzora, Republika Hrvatska, pozdravila je usvajanje Rezolucije. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da Zagreb svoje stajalište temelji na poštivanju međunarodnog prava.

„Međunarodni sud je još 2007. utvrdio kako je u UN-ovoj zaštićenoj zoni u Srebrenici počinjen genocid", kaže se u priopćenju i podsjeća da su genocid počinile „jedinice bosanskih Srba" koje su ubile najmanje 8.000 Bošnjaka.

Za Sloveniju je usvajanje Rezolucije „povijesni trenutak". „Opća skupština UN-a usvojila je Rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, među čijim sponzorima je i Slovenija. Ovaj povijesni trenutak potvrđuje posvećenost međunarodne zajednice godišnjem sjećanju na dostojanstvo žrtava genocida, koji je odnio najmanje 8.372 života", objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije.

Ispred zgrade Vlade Crne Gore održan je prosvjed zbog glasanja Crne Gore za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Nekoliko stotina građana pratilo je uživo glasanje o Rezoluciji, a nakon što je Rezolucija službeno izglasana, okupljeni su skandirali „Ratko Mladić", „Rusija", kao i „Izdaja, izdaja". Ratko Mladić je bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske, osuđen na doživotni zatvor pred Haškim sudom za genocid nad Bošnjacima Srebrenice.

Nisu svi u Srbiji zadovoljni „pobjedom" u New Yorku

Za razliku od „zadovoljnog" srbijanskog predsjednika, potpredsjednik Vlade Srbije Siniša Mali nije krio razočarenje odlukom UN-a. „Nad Srbijom je učinjen zločin, našem narodu je zalijepljena etiketa koju ne zaslužuje i to je uradio moderan svijet kome su usta puna demokracije i razvoja", kazao je Mali.

Istovremeno, deseci automobila s istaknutim srpskim zastavama prolazili su centrom Beograda u, kako prenose mediji, znak prosvjeda nakon usvajanja Rezolucije.

U koloni od više desetaka automobila, također sa zastavama Srbije, Srbi u sjevernom dijelu Mitrovice mirno su prosvjedovali zbog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Albin Kurti: „Mora se priznati odgovornost Srbije"

Kosovski dužnosnici, međutim, pozdravljaju ishod glasanja u Općoj skupštini UN-a. „Pohvaljujemo usvajanje Rezolucije na temelju koje će se 11. srpnja obilježavati kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Za mir na Balkanu mora se priznati odgovornost Srbije i potrebni su dodatni napori da se počinitelji privedu pravdi", kazao je premijer Kosova Albin Kurti.

Predsjednica Vjosa Osmani vjeruje da je usvajanje Rezolucije „prilika da buduće generacije uče o genocidu na primjeru Srebrenice". „Priznanje je ključni korak prema pomirenju i borbi protiv negiranja genocida. Neophodan je za ozdravljenje i trajni mir, pružajući utjehu majkama Srebrenice i svim preživjelima, osiguravajući da njihovi najmiliji nikada ne budu zaboravljeni", napisala je kosovska predsjednica na platformi X.

SAD i Iran pozdravljaju Rezoluciju

Američko veleposlanstvo u BiH je priopćilo da je genocid u Srebrenici „neosporna činjenica". „Rezolucija ne cilja nijednu državu članicu UN-a i ne dodjeljuje kolektivnu odgovornost nijednoj grupi ljudi. Kao što Rezolucija jasno kaže, svi imamo obvezu priznati činjenice, poučavati istinu, odati počast žrtvama, podržati napore da se žrtve pronađu i identificiraju, te kazneno goniti počinitelje. Ovi su koraci ključni za pomirenje", navode iz veleposlanstva.

Veleposlanstvo Islamske Republike Iran u BiH na društvenoj mreži X piše „da se genocid osuđuje uvijek i svugdje, i u Gazi i u Srebrenici". „Podržavatelji osude genocida u Srebrenici svoju iskrenost trebaju pokazati zaustavljanjem genocida u Palestini", navodi iransko veleposlanstvo.

Nevladine organizacije

Reagirale su i brojne nevladine i međunarodne organizacije, te udruženja proistekla iz proteklog rata. „Aleksandar Vučić je i svojom kampanjom i istupom pred Općom skupštinom UN-a potvrdio da u srpskom narodu još uvijek postoje lideri koji negiraju genocid i veličaju ratne zločine, a sada je to vidio cijeli svijet", rekao je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.

On za DW kaže da je zadovoljan što Rezolucija otvara pozitivne procese. „Rezolucija stvara mogućnost da se u obrazovnim sustavima širom svijeta izučava genocid, daje priliku mladim generacijama da putem UN fondova istražuju zločin genocida u Srebrenici i na taj način pamte i pomognu budućim generacijama kako se takav zločin više ne bi ponovio", kaže Tahirović.

Međunarodna komisija za nestale osobe vjeruje da odluka Opće skupštine UN-a predstavlja značajnu prekretnicu u priznavanju i odavanju počasti žrtvama i preživjelima genocida u Srebrenici.

„Do danas je pronađeno i identificirano više od 7.000 od preko 8.000 prijavljenih kao nestalih u Srebrenici u srpnju 1995. godine", priopćila je Komisija.

UN-ovom Rezolucijom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucija, između ostalog, osuđuje negiranje genocida kao povijesnog događaja i veličanje ratnih zločinaca. Predložile su ju Njemačka i Ruanda, a bazirana je na presudama međunarodnih sudova kojima je utvrđeno da su genocid u Srebrenici počinili pripadnici bivše Vojske i policije RS-a te paravojne formacije iz RS-a i Srbije.