Bruxelles bez komentara na Tadićevu "Veliku Albaniju"

Poslije „signala iz Beograda“, to jest poruka koje je srbijanski predsjednik Boris Tadić odaslao putem prošlotjednog intervjua njemačkom dnevniku "Frankfurter Allgemeine Zeitung", iz Europske unije nisu stigli službeni komentari. Tadić je naime izjavio kako bi stvaranje Velike Albanije „moglo biti dio većeg rješenja", s kojim bi Srbi "mogli živjeti“ a to bi podrazumijevalo i da „sve strane nešto dobijaju što bi stvorilo trajno rešenje, mir i stabilnost“,

Bez komentara

I posljednji navoda o podjeli Kosova, u Bruxellesu su uglavnom viđeni kao „osobno stajalište“ potpredsjednika Vlade Srbije, Ivice Dačića, a ne službena politika Beograda. Iz Centra za evropsku politiku (EPC) u Bruxellesu poručuju da EU i nadalje neće komentirati ovakve ideje, jer ni unutar same Unije ne postoji jedinstvo oko statusa Kosova. Istodobno, stručnjak za Zapadni Balkan u EPC, Rosa Balfour kaže da se mnoge opcije mogu uzeti u razmatranje: „Podjela Kosova, podjela neovisnog Kosova, neovisno Kosovo u granicama koje žele kosovski Albanici - sve su to moguće opcije, ali mislim da je to previše gledanje u budućnost. U ovom trenutku odvija se dijalog između Beograda i Prištine, gdje se traže rješenja za praktična pitanja. Strategija EU jest da se prvenstveno fokusira na sam proces, prije nego na njegov konačan ishod.“

Neovisna Republika Srbija "nije tema"

Iako Bruxelles ne želi prejudicirati ishod dijaloga Beograda i Prištine, više puta je ponovljeno da se želi doći do „normalizacije odnosa“ između Srbije i Kosova, i da je rješenje za staus Kosova, prijeko potrebno kako bi se nastavilo proširenje EU na Zapadni Balkan. Poslije koraka Srbije (otpočinjanje dijaloga s Prištinom, uhićenja Ratka Mladića), koji su u Bruxellesu pozitivno ocijenjeni, i mogućeg dobijanja datuma za početak pregovora o pristupanju Srbije Uniji do kraja godine, u EPC smatraju da predsjednik Srbije, Boris Tadić, ima dobru osnovu za nastavak politike integracija, koja će, na kraju, morati sadržavati i rješenje kosovskog pitanja. Kada se pak radi o povezivanju pitanja statusa Republike Srpske, s kosovskim pitanjem, Balfour kaže da „takvo rješenje ne postoji“:

"Bruxelles smatra da, neovisna Republika Srpska 'nije u igri'. Nedavno je i Ketrin Ešton bila vrlo jasna prilikom posjete BiH, i takvo rešenje 'nije predviđeno' u međunarodnoj zajednici", zakljuöila je Balfour.

Definirati granice prije ulaska u EU

Kada se govori o „većem rješenju“ za Balkan, u EPC drže da to je to zapravo integracija u EU, ali s prethodno riješenim međususjedskim sporovima i utvrđenim granicama. Europska unija ne želi ponoviti problem koji je imala oko prihvaćanja Cipra s neutvrđenim granicama, kaže Balfour i zaključuje: „Jednom kada se granice odrede i kada sve zemlje Balkana uđu u EU, priroda tih granica će se potpuno promijeniti. Tada ćemo govoriti o prostoru slobodnog kretanja ljudi i robe. Granice postaju manje važne kada se nađete u EU.“

Autorica: Marina Maksimović, Bruxelles

Odg. ur.: N. Kreizer