Bruxelles hvali Tursku

Turska je osnažnila svoju “ulogu kao pozitivan čimbenik za regionalnu stabilnost”. To se pokazuje na ključnim područjima kao što su sigurnost opskrbe energijom, prevencija sukoba i njihovo rješavanje te regionalna sigurnost na Bliskom istoku i južnom Kavkazu”, stoji među ostalim u strateškom dokumentu Europske unije o proširenju koji će biti objavljen idućeg tjedna zajedno s izvještajima za Hrvatsku i druge zemlje jugoistočne Europe.

Turska - posrednik u sukobima

Europska je unija u svojim dosadašnjim analizama Turske uglavnom kritizirala unutarnje nedostatke države u Maloj Aziji. Dosadašnja djelomično oštra kritika iz Bruxellesa s jedne strane razljutila je Ankaru, s druge pak strane dolijevala je vodu na mlin onih u EU-u koji su bili skeptični prema članstvu Turske. Pohvale koje će sada uputiti Unija Turskoj trebale bi u toj zemlji stvoriti bolju atmosferu te naglasiti glavni argument za ulazak – a to je strateško značenje zemlje za Europsku uniju.

Pohvala Turskoj za vanjsku politiku

Povjerenik za proširenje Olli Rehn među ostalim hvali tursku vanjsku politiku. Neposredno nakon rata u Gruziji ovoga ljeta Turska je pokrenula kavkasku platformu za stabilnost. Nadalje je djelovala kao posrednik između Izraela i Sirije. Osim toga predsjednik Abdullah Gül posjetio je nogometnu utakmicu u Armeniji – što je bio prvi znak popuštanja napetosti između posvađanih susjeda.

Za razliku od strateškog značenja i pozitivnih koraka na vanjskopolitičkom polju Europska komisija će u blažem obliku pohvaliti ostvareni napredak na području slobode izražavanja i vjerskih sloboda. Smanjen je broj kaznenih postupaka zbog “uvrede turske nacije”, međutim niti novo pravo o zakladama ne dopušta nemuslimanskim vjerskim zajednicima da u Turskoj posjeduju imovinu.

Ozbiljna zabrinutost EU-a zbog ubojstava i krvne osvete

Komisija priznanje da je u Turskoj ostvaren mali napredak oko slobode izražavanja, vjerskih sloboda i gospodarskog razvoja jugoistočnog dijela zemlje, međutim EU smatra da je još uvijek “potreban konzistentan i sveobuhvatan reformski program, uključujući i reformu ustava”. Bruxelles drži da su “u Turskoj potrebni dodatni veliki napori na većini područja”.

Europska komisija u svojem godišnjem izvješću o Turskoj kritizirat će nedostatke, prije svega rašireno nasilje u obitelji i domovima te krvnu osvetu. Oba problema predstavljaju “ozbiljan problem”. Nadalje zabrinjavaju “izvješća o mučenjima i zlostavljanju”. U okviru spektakularne istrage protiv “Ergenekon-a”, mreže ljudi koji su u Turskoj navodno namjeravali izvršiti državni udar, na svjetlo dana su procurile informacije o nepravilnostima kao što su nedovoljno poštivanje prava na sudsku obranu kao i “prekomjerno trajanje pritvora bez optužnice”.