Bruxelles ne odustaje od balkanskih kandidata

Vijeće Europske unije podržalo je prijedlog Europske komisije i na sastanku u Luksemburgu (24.06.) odlučio Albaniji odobriti status zemlje kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Kandidatski status, za koji je Albanija podnijela zahtjev još 2009. godine mora još dobiti j „zeleno svjetlo“ Europskog vijeća, čime bi Albanija i službeno, pored Makedonije, Crne Gore i Srbije postala kandidat za buduću zemlju članicu: „Ovo je prekretnica za Albaniju na njenom putu ka eurointegracijama“, poručio je Dimitris Kourkulas, zamjenik ministra vanjskih poslova Grčke, koja trenutno predsjedava Vijećem Europske unije: „ Odluka je važna i za sve zemlje Zapadnog Balkana i njihovu euroatlantsku perspektivu. Ona jača kredibilitet procesa proširenja i potvrđuje želju EU-a da prihvati sve narode Zapadnog Balkana u našu europsku obitelj“, dodao je Kourkoulas.

Borba protiv korupcije

Europski ministri, među kojima i hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, sa sastanka u Luksemburgu su poručili kako kandidatski status Albanije „nije kraj nego početak europskog puta“ usmjeren prema jačanju demokracije u zemlji, stabilnoj vladavini zakona, kao i da bez neovisnosti medija i pravosuđa, ali i uporne borbe protiv korupcije, nema ni članstva u EU: „Albanija mora odlučno raditi na svim preporukama Europske komisije, i osigurati punu implementaciju ključnih prioriteta među kojima su reforma javne uprave i pravosuđa, borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, zaštita ljudskih prava i antidiskriminacijska politika, uključujući pitanja odnosa prema manjinama i imovinsko pravo“, stoji u priopćenju Vijeća Europske unije (koje se neslužbeno naziva i Vijeće ministara). U EU se naglašava kako se od Albanije očekuje intenziviranje i rad na rješavanju pitanja migracija, između ostalog i zbog pritiska koje europski sustavi azila trpe zbog neosnovanih zahtjeva koji dolaze od vlasnika albanskih putovnica. Tirana je pozvana da nastavi „konstruktivno zalaganje“ na polju regionalne i dobrosusjedske suradnje, ali i da, zbog nastavka svog eurointegracijskog puta, osigura adekvatan dijalog vlasti i oporbe kada je riječ o europskim reformama.

Učiti na iskustvima Hrvatske

Tirani se međutim pozornost skrenula na činjenicu da je proces pristupanja Europskoj uniji postao kompleksniji i zahtjevniji. Navodi se da je Hrvatskoj, od dobivanja kandidatskog statusa do članstva, bilo potrebno gotovo čitavo desetljeće. U diplomatskim krugovima upozorava se i na to da među zemljama članicama Unije postoji određen otpor daljnjem procesu proširenja, temeljen kako na gospodarskim pitanjima tako i na „naučenim lekcijama“ i „nezadovoljavajućem demokratskom napretku“ na prvom mjestu Bugarske i Rumunjske, koje su među najmlađim članicama Unije.

Grčka, koja završava svoje šestomjesečno predsjedavanje EU-om, kaže kako je zadovoljna postignutim napretkom u procesu proširenja na Zapadni Balkan od početka ove godine. Pored kandidatskog statusa Albanije, posebno se ukazuje i na “povijesni trenutak” početka pristupnih pregovora EU i Srbije, kao i na napredak Crne Gore, koja je završila proces screeninga. Od 35 poglavlja, Podgorica je otvorila 12 u procesu pregovora o članstvu, od kojih su dva odmah i zatvorena. Vijeće Europske unije pohvalio je Crnu Goru za „dobar tempo u procesu pregovora o članstvu“, a posebno je ukazano na uspješno usklađivanje politike Podgorice s mjerama EU-a koje se odnose na situaciju u Ukrajini. „Danas smo s Crnom Gorom otvorili i poglavlje o zajedničkoj vanjskoj politici i to u ovom važnom trenutku. Mi o pristupanju svakog kandidata sudimo na osnovu zasluga i ako tu postoji progres onda i zemlja ide naprijed. Htio bih da ovakva suradnja s Crnom Gorom, kako u regionalnom kontekstu, tako i u usklađivanju s vanjskom politikom EU-a, bude dobar primjer i za druge zemlje u procesu pristupanja ili one koje to žele postati“, izjavio je povjerenik za proširenje EU-a, Štefan Füle. On je po okončanju petog po redu sastanka Vijeća za asocijaciju i stabilizaciju,održanom na marginama susreta ministara EU-a u Luksemburgu, ukazao na to da napredak u pregovaračkom procesu Crne Gore mora biti praćen i primjenom usvojenih planova i strategija i na terenu, posebno na području vladavine prava, kao i prilikom rješavanje pitanja zaštite novinara i stvaranju bolje medijske klime u Crnoj Gori.

Srbiju još čeka otvaranje prvog poglavlja u pregovorima sa EU

Službeni status kandidata ima i Srbija no u pregovaračkom timu Srbije za Deutsche Welle kažu kako je trenutno teško dati procjenu kada bi se mogla otvoriti prva poglavlja u pregovorima o članstvu s EU-om. Screeninzi i dalje traju, a prema novom europskom pristupu jedno od tri najkompleksnijih poglavlja 23, 24 i 35, koja se odnose na vladavinu prava, slobode, ali i na odnose sa Kosovom, trebala bi biti među onima koja će pokrenuti pregovore: „S naše strane mi radimo sve u cilju što skorijeg otvaranja pregovora“, kaže šefica pregovaračkog tima Srbije, Tanja Miščević: „Kod dijaloga (s Prištinom) imamo usporavanje iz objektivnih razloga izbora i formiranja vlade na Kosovu. Kada je riječ o poglavljima 23 i 24 tu je objektivno potrebno vrijeme. Niz pravosudnih zakona je već obrazlagan u Skupštini i tu pratimo planirani tempo aktivnosti. Ali moramo imati na umu da nikada neće ići glatko, kao i da nikada ne treba zaboraviti činjenicu da je svaki korak u procesu približavanja EU i politička odluka koja zavisi od svih 28 država članica“, objašnjava Mišević.

Otvaranje pregovaračkih poglavlja sa Srbijom, pored aktivnosti srpskih vlasti i napretka u procesu dijaloga sa Prištinom, ovisit će i od internih procedura Europske unije, koja bi do kraja ove godine trebala dobiti i novi saziv Europskog parlamenta, novi sastav Europske komisije, kao i novo vodstvo na vanjskopolitičkom sektoru.