Bruxelles posreduje između Hrvatske i BiH
19. rujna 2012U Europskoj komisiji kažu da su svjesni promjena koje očekuju susjede buduće 28. članice EU-a i da im je želja da eurointegracija jedne zemlje ne donese negativan utjecaj na druge, već da svi od toga imaju koristi. Iako u Bruxellesu ne žele precizirati koje će točno teme biti predmet razgovora povjerenika Štefana Fülea i šefova diplomacija Hrvatske,Vesne Pusić i BiH Zlatka Lagumdžije, gotovo je sigurno da će trojka na prvom sastanku u ovom formatu, na dnevnom redu imati otvorena bilateralna pitanja granica na kopnu i moru, koridora kod Neuma (na naslovnoj fotografiji), pristupa luci Ploče, izvoza, uvoza, graničnih prijelaza sa i bez inspekcijskog nadzora.
„Očekujemo dobru diskusiju između povjernika Fülea i ministara vanjksih poslova Hrvatske i BiH o utjecaju koji će ulazak Hrvatske imati na BiH. Očekujemo da se najočiglednija i najvažnija pitanja razmotre na takav način da neće predstavljati problem za Hrvatsku kad bude pristupala Uniji, ni za BiH kad Hrvatska postane članica“, kaže za DW glasnogovornik Povjerenstva za proširenje Peter Stano.
Pitanje granica i inspekcijskih prijelaza…
Iz BiH poručuju da se na ovom sastanku neće usvajati konačna rješenja, već će se razmotriti modaliteti o kojima će potom odlučivati relevantne državne institucije, a u Bruxellesu naglašavaju da za sada očekuju samo „dobru raspravu“. Ipak je jasno da je vremena sve manje, a da se „rješenja“ za otvorena pitanja granice, koja je između Hrvatske i BiH duga gotovo 1.000 km, moraju naći kako bi Hrvatska imala definirane granice prije pristupanja Uniji.
S druge strane, ulaskom u EU hrvatske granice postaju granice EU-a, i kao takve podliježu rigoroznim europskim standardima. U Europskoj komisiji poručuju da neće biti značajnijih promjena kad je u pitanju kretanje ljudi, bezvizni režim ostaje na snazi, a postojat će i liberalniji režim za stanovnike pograničnih područja. Istovremeno europski dužnosnici upozoravaju na promjene u prometu robe. Za to je neophodno prilagoditi i granične inspekcijske prijelaze, kojih je za sada samo dva, pri čemu Hrvatska tvrdi da je to dovoljno za obim robe koja dolazi iz BiH, dok BiH traži najmanje četiri prijelaza, upozoravajući na moguće probleme s povećanjem troškova i usporavanjem transporta.
…ali i robe koja će smjeti preko prijelaza
Međutim, može se čuti i upozorenje da nije osnovno pitanje na koliko će se točaka kontrolirati proizvodi, već što će se od sljedeće godine uope moći izvoziti. Uz to, BiH mora prilagoditi svoje proizvode, prije svega prehrambene i poljoprivredne, europskim standardima.
„Europske institucije već mjesecima govore o tomu: učinite sve da biste bili spremni. Ako želite izvoz u zemlje EU-a, vaši proizvodi moraju biti u skladu s europskim standardima. Zato je nužno da vlasti u BiH rade na tome i osiguraju interese svojih građana“, kaže zastupnica u Europskom parlamentu Emine Bozkurt.
Pred prvi trilateralni sastanak u Bruxellesu iz Europske komisije poručuju da za „glavni utjecaj“ dolazećih promjena pripreme nisu potrebne: „Glavni utjecaj je signal kojeg će ulaskom Hrvatske u EU dobiti cijela regija, a on je da se regija kreće naprijed. Glavna poruka za BiH je da provede sve nužne reforme na svom europskom putu. Na vlastima u BiH je da rade na tome, a EU je tu da im pomogne i savjetuje“, zaključuje glasnogovornik Povjerenstva za proširenje Peter Stano.