Bugarska i Rumunjska nakon godine dana članstva u EU

Prije godinu dana, početkom 2007. godine nisu nedostajala obećanja kako će s ulaskom Bugarske i Rumunjske u Europsku uniji sve na koncu biti uredu. No u samoj Uniji već tada je prevladavala sumnja i postavljalo se pitanje jesu li ove dvije balkanske države zaista spremne za članstvo u EU. Danas, godinu dana nakon ulaska ove dvije države pokazalo se da su kritičari imali pravo. Doduše ekonomija u ove dvije zemlje cvate, no stalno prijete sankcije iz Bruxellesa zbog toga što vlade u Sofiji i Bukureštu i dalje nisu provele važne reforme.

Rumunjska je još prije samog ulaska u Uniju požurila s reorganizacijom pravosudnog sustava, no nakon članstva elan oko reformi je splasnuo. Ministrica pravosuđa Monica Macovei koja je bila neka vrst jamca za provedbu obećanih reformi samo nekoliko mjeseci nakon ulaska u Uniju morala je napustiti svoju dužnost. Neprestane unutarnjopolitičke borbe između predsjednika, vlade i oporbe čini se da su zaokupili sve snage u zemlji.

Zemlja ima loš ugled

Rumunjska je propustila priliku da ulaskom u EU popravi svoj do tada vrlo loš ugled, smatraju građanske grupacije u Bukureštu dodajući da se zemlja od kako je postala članica Unije još više udaljila od ideala postojanja neovisnog sudstva. Rumunjska organizacija “inicijativa za čisto pravosuđe” smatra da je jedan od razloga za postojeće stanje nedostatak političke volje.

“U Bugarskoj se ništa nije promijenilo”

I u Bugarskoj čini se da borba protiv organiziranog kriminala i korupcije tapka na mjestu. Još uvijek nisu razjašnjena ubojstva počinjena proteklih godina. Bojko Borisov, gradonačelnik Sofije i šef oporbene stranke smatra čak da se “nije ništa promijenilo od kako je Bugarska postala članica Europske unije”. On je mišljenja da Bugarska nije ispunila niti jedan kriterij za članstvo.

No u jednome se ove dvije nove članice mogu nositi sa starima, a to je mali interes građana za izbore za Europski parlament. Unatoč činjenici da građani Bugarske i Rumunjske vrlo pozitivno ocjenjuju Uniju u obje zemlje na izbore za Europski parlament je izašlo manje od jedne trećine glasača.

I premda je Europska komisija u svojem izvješću o napretku objavljenom sredinom 2007. godine ustanovila postojanje vrlo niskih kazni za korupciju i bezrazložno smjenjivanje dužnosnika, Bruxelles je odustao od korištenja kaznenih sredstava poput sankcija ili smanjenja subvencija. Već su se pojavili i negativni glasovi iz starih zemalja članica koji ovakvo ponašanje Europske komisije ne žele tolerirati. Sličnog je mišljenja i komentator rumunjskih novina “Gandul” koji naglašava da “izostajanje posljedica za ovakvo ponašanje samo ukazuje političarima da ne moraju ništa poduzimati”.

Optimisti pak drže da vrlo veliki broj objavljenih korupcijskih skandala treba ocijeniti “više pozitivno nego negativno te da je to dokaz da su institucije počele polako funkcionirati”. Takvo mišljenje zastupa Emil Cenkov, stručnjak za suzbijanje korupcije iz Centra za demokratske studije u Sofiji. On ističe i još neke prednosti, prije svega da se “povlačenje korumpiranih pravobranitelja i političara može i mora jasno povezati upravo sa članstvom Bugarske u Europskoj Uniji”.