Zelenski spašava bugarsku vladu
10. svibnja 2022
Vojna pomoć Ukrajini – da ili ne? To pitanje je zamalo dovelo do raspada vladajuće koalicije u Bugarskoj. Jer, politika te zemlje je podijeljena oko svog stajališta prema Moskvi. Tradicionalno proruska Bugarska socijalistička stranka (BSP) od početka rata 24. veljače prijeti napuštanjem koalicije, a time i rušenjem vlade, ako Sofija isporuči oružje Ukrajini.
BSP je u tome podršku dobio od predsjednika države Rumena Radeva, koji je već više puta izjavio da bi isporuka oružja Bugarsku učinila direktnom sudionicom rata. Nakon petosatne rasprave u parlamentu prošle srijede (4.5.) je ipak postignut kompromis. Bugarska neće isporučivati oružje nego će umjesto toga pružati „vojno-tehničku pomoć", drugim riječima, popravljat će oštećeno ukrajinsko oružje i održavati vojnu opremu.
Pismo iz Kijeva spasilo koaliciju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski to je predložio u jednom pismu upućenom bugarskom parlamentu – i tim kompromisnim prijedlogom spasio vladajuću koaliciju od raspada. No još uvijek nije jasno što će se to točno popravljati u Bugarskoj.
Gustav Gressel, vojni stručnjak iz trusta mozgova European Council on Foreign Relations, je sumnjičav: „Može se raditi samo o održavanju i osposobljavanju oklopnih bojnih vozila. Kod letjelica čisto sumnjam, to ima smisla samo u Ukrajini. Transport u Bugarsku i povratak u Ukrajinu povezani su s više napora nego što bi od toga bilo koristi."
Tri dana nakon odluke parlamenta (7.5.) zamjenik ministra obrane Jordan Bošilov je na državnoj bugarskoj televiziji BNT najavio dolazak ukrajinskih stručnjaka za idući tjedan. Također je priopćio da će s njima razgovarati o tome „koja bi se tehnika eventualno trebala popravljati u Bugarskoj".
Sumnje u bugarske kapacitete
No Aleksandar Mihajlov, nedavno otpušteni predsjednik Upravnog odbora državne bugarske tvrtke za trgovinu oružjem Kintex, sumnja u to. Na bugarskoj televizijskoj postaji Vova TV on je nakon odluke parlamenta govorio o katastrofalnim uvjetima u tvrtkama Avionams i Terem, koje su zadužene za popravke. Avionams je, kaže Mihajlov, kod održavanja stare sovjetske zrakoplovne tehnike ovisan o Rusiji. A stanje nije ništa bolje ni u tvrtki Terem, koja održava oklopna vozila, dodao je.
„Zbog nedostatka novca je trećina opreme za popravke defektna, drugi dio je nestao, ukraden ili izvezen. Te tvrtke rade sa samo 40 posto kapaciteta – i s time moraju održavati tehniku bugarske vojske", objašnjava Mihajlov. Te dodaje da Bugarska također ne proizvodi vlastite rezervne dijelove nego ih je do sada uvozila iz Rusije i Ukrajine. I zamjenik ministra obrane Bošilov je priznao: „Mi već 30 godina održavamo staru sovjetsku tehniku i trebali smo ju već odavno zamijeniti."
Tajne isporuke oružja
Dakle, korist od bugarske „vojno-tehničke pomoći" za Ukrajinu je mala. No to je samo pola istine. Jer, istovremeno ova članica EU-a i NATO-a očito isporučuje oružje Ukrajini zaobilaznim putem. Aleksandar Mihajlov je na televiziji govorio o „staroj shemi s bugarskim oružjem, koje je preko posrednika u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj" našlo svoj put do Ukrajine.
„Bugarska će time nastaviti prodavati oružje Ukrajini", izjavio je prošle subote (7.5.) i bivši ministar obrane Angel Najdenov za bugarsku televizijsku postaju BTV. Kako nagađaju mediji, tu se ne radi o teškom naoružanju nego o ručnom oružju, granatama i streljivu. Već u doba Hladnog rata prikrivena trgovina oružjem bila je specijalnost firme Kintex, koju je tada vodila bugarska tajna služba.
Razdor u bugarskoj politici
„Ova kriza vlade ima jednu unutarnjopolitičku i jednu vanjskopolitičku dimenziju", pojašnjava za DW dr. Rumena Filipova, direktorica Instituta za globalnu analizu u Sofiji. „Na unutarnjopolitičkom polju se nazire raskol između predsjednika Radeva i reformističkih stranaka u vladi. Radev je zadnje dvije godine prema unutra isposlovao političke reforme, ali je vanjskopolitički gurao ujednačen ili čak i neutralni stav prema Rusiji. I tu sada Rusija pokušava odvojiti Bugarsku od zapadnog saveza, tako što obustavlja isporuku plina, potpiruje prijepor sa Sjevernom Makedonijom i instrumentalizira vojnu pomoć Kijevu."
Kod sva ta tri pitanja su se s premijerom Petkovim otvoreno sukobili predsjednik Radev i ministrica gospodarstva Kornelia Ninova, koja je ujedno i predsjednica BSP-a. Službeno odustajanje od isporuke oružja dok se istovremeno neslužbeno oružje isporučuje Ukrajini bilo je očito spretan politički potez bugarskog premijera uz pomoć ukrajinskog predsjednika.
„Ukrajina, kojoj je Rusija nametnula borbu za egzistenciju, svojim je pismom uspjela protiv ruskog pritiska stabilizirati vladu susjedne države, koja joj je naklonjena", zaključuje Martin Kothe, voditelj ureda Zaklade Friedricha Naumanna u Sofiji. No sada je upitno koliko dugo će ovo primirje trajati. Već dan nakon rasprave u parlamentu predsjednik Radev je ponovo napao vladu i nazvao popravak ukrajinske vojne opreme u Bugarskoj „opasnim korakom".
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu