Cenzura iranskih kritičara režima na društvenim medijima?

Zapaljeni automobili, ulične borbe, žene koje pale svoje marame ili ne nose marame na glavi: nakon smrti 22-godišnje djevojke Mahse Jine Amini tisuće ljudi u Iranu su izašle na ulice prosvjedujući protiv režima. Prema najnovijim podacima organizacije za ljudska prava Iran Human Rights (IHR) dosad je u tim prosvjedima poginulo 133 ljudi.

Mlada Kurdinja Mahsa Jina Amini je 13. rujna uhićena u Teheranu jer nije maramu na glavi nosila po islamskim propisima. U policijskoj postaji je Amini kolabirala u dosad još nerazjašnjenim okolnostima, a tri dana kasnije je u bolnici proglašena mrtvom.

Od tada ne prestaju prosvjedi, unatoč policijskom nasilju, naprotiv: videi i fotografije pokazuju brutalno postupanje policije protiv demonstranata. Objave su često dijeljene na društvenim mrežama, osobito na Instagramu koji se u Iranu vrlo često koristi. Ta društvena mreža je bila jedna od posljednjih koje su do nedavno bile dostupne svima.

Mobilni internet – isključen osam sati dnevno

Zacijelo i zbog toga je iranski režim prije dva tjedna sad blokirao i Instagram – i jako ograničio Internet. Mobilna mreža je i dalje „uglavnom isključena", izvješćuje NetBlocks, organizacija za nadzor slobode interneta sa sjedištem u Londonu. Oko osam sati dnevno, od popodneva do ponoći, tri velika ponuđača mobilnih usluga Irancell, Rightel i MCI su blokirani, piše DW-u Doug Madory iz Kentika, američkog poduzeća za praćenje mreže. To pokriva vrijeme prosvjeda i mogućeg izvještavanja o njima uživo. Ali, ovog utorka (4. 10.) po prvi put mobilna mreža nije bila blokirana.

Pristup društvenim mrežama je moguć samo u otežanim okolnostima. Aplikacije za izbjegavanje cenzure kao što su Tor i Psiphon bilježe milijune korisnika iz Irana. Uključiti se na društvene mreže je tako djelomice moguće s PC-a. „Iranci imaju gotovo 20 godina iskustva s izbjegavanjem cenzure na internetu. Oni su neobično snalažljivi, i u ophođenju s VPN-om", kaže za DW medijski i komunikacijski stručnjak Marcus Michaelsen sa Slobodnog sveučilišta u Bruxellesu. VPN je kratica za „Virtual Private Network", a on omogućuje anonimno surfanje po internetu. Google na svojoj stranici na farsiju (perzijskom), jeziku koji se govori u Iranu, daje upute za korištenje VPN-a.

Cenzura na Instagramu?

Ali, nije samo iranski režim ograničio pristup internetu. I na društvenim mrežama je navodno bilo ograničenja, tvrde kritičari Oporbeni aktivisti, skupine i mediji izvještavaju o uklonjenim hashtagovima, videima i drugim sadržajima objavljenim na Instagramu. Glumica i aktivistica koja potječe iz Irana, Nazanin Boniadi, pita se zašto Meta, kojemu pripadaju i Facebook i Instagram, briše tako puno postova.

Jedan američko-iranski novinar optužuje Metu da je nedavno uklonio jedan video. On je prikazivao demonstrante koji su iranskom poglavaru željeli smrt. To poduzeće ima više respekta prema diktatorima nego prema bannerima i sloganima, objavio je Saman Arbabi na Twitteru. Uklonjen je i jedan njegov post koji je navodno skupio oko 3,3 milijuna pregleda. Ali, brojne druge postove o prosvjedima se i dalje može vidjeti. O brisanju postova izvješćuje i iranska emigrantska televizijska postaja Manoto TV, kao i dokumentacijska mreža „1500 Tasvir".

„I ja sam to tako doživio", kaže Marcus Michaelsen za DW. Skupa s jednom iranskom kolegicom on se trenutno bavi tom temom, skuplja primjere kad su neki sadržaji odjednom blokirani, iako se slični mogu objaviti. „Teško je objasniti zašto se smjernice (Mete, op. ur.) djelomice provode tako drastično. Ja to u ovom trenutku ne mogu objasniti. Ali to je tako."

Meta tvrdi: nema ograničenja

Na upit DW-a jedan glasnogovornik Mete je izjavio: „Mi se strastveno zauzimamo za pravo ljudi na pristup internetu, i u Iranu. Iranci koriste aplikacije kao Instagram kako bi ostali povezani sa svojim dragima, kako bi pronašli informacije i osvijetlili važne događaje – i mi se nadamo da će im iranske vlasti uskoro ponovo omogućiti pristup. U međuvremenu naši timovi pomno prate situaciju i koncentriraju se na to da uklone samo one sadržaje koji krše naša pravila, i kako bi se greške pri provedbi ispravile što je brže moguće."

Meta je BR-u (Bayerischer Rundfunk) odgovorio da se kod ograničavanja sadržaja televizije Manoto TV radilo o postupku protiv SPAM-a te da je to ispravljeno. Neki sadržaji su navodno ponovo vraćeni na mrežu. I „1500 Tasvir" je dospio pod sumnju SPAM-a jer je slao puno sadržaja u vezi s prosvjedima.

Spas u Starlinku?

Ali, kako sad dalje? Elon Musk, šef SpaceX-a, namjerava uz pomoć Starlink-satelita povezati Iran s internetom. Ali, za to bi bilo potrebno postaviti antene u toj zemlji, a to nedostaje, kažu stručnjaci. Smartphone ili router nisu dovoljni.

U jednom gostujućem članku u New York Timesu, čija je suautorica i Mahsa Alimardani iz organizacije za ljudska prava „Article 19", kaže se zato da za poboljšanje stanja u Iranu nisu potrebne „neprovjerene satelitske mreže". Postoje druge mogućnosti, kaže se u tom članku. Meta bi trebao znatno ubrzati svoje vrijeme reagiranja i istovremeno izgraditi odnose s organizacijama za ljudska prava kojima se može vjerovati. Jer, blokirani pristup može biti „pitanje života i smrti", kaže se u članku u New York Timesu.