1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Cijena nafte pada - i bez Irana

Rolf Wenkel30. srpnja 2015

Globalna cijena nafte pada već godinama. Sada se i Iran u velikom stilu vraća na tržište. No to neće previše utjecati na kretanje cijene nafte.

https://p.dw.com/p/1G6w5
Nafta
Foto: Getty Images/J. Raedle

Alexander von Gersdorff iz Udruge trgovaca i proizvođača mineralnih ulja Njemačke se prisjeća: „Prije godinu dana je barel nafte sorte Brent stajao oko 110 eura, danas košta 55. Znači cijena se prepolovila.“ Cijena teksaške nafte je čak ispod 50 dolara. I to prije nego je i jedna jedina dodatna kap iranske nafte došla na tržište.

SAD crpi rekordne količine

Prije nego što će Iran ponovno moći eksploatirati i izvoziti veće količine nafte će ionako još proći dosta vremena. Privremeno zatvorene bušotine, rafinerije i naftovode se prvo mora ponovno osposobiti za rad. Stručnjaci polaze od toga da će Iran do sredine sljedeće godine biti u stanju proizvesti pola milijuna barela nafte dnevno. Za usporedbu, vodeći izvoznici nafte, zemlje članice OPEC-a, dnevno proizvode više od 30 milijuna barela. Razloge za trenutno niske cijene nafte stručnjaci vide negdje drugdje. “SAD crpi rekordne količine nafte, a istodobno je i potražnja u Kini zbog stagnacije gospodarstva u opadanju”, kaže Von Gersdorff. Samo prošle godine SAD je povećao eksploataciju za 16 posto. Time je SAD nakon Saudijske Arabije i Rusije na trećem mjestu po količini proizvodnje. I to usprkos činjenici da se povećanje eksploatacije može zahvaliti povećanoj upotrebi spornog frackinga.

Niskim cijenama protiv frackinga

S druge strane, potražnja pada ne samo u Kini nego i u ostalim rastućim gospodarskim silama poput Rusije i Brazila. No već je i u prošlosti dolazilo do ovakvih situacija. OPEC je tada svoje članice prisiljavao da crpe manje te je time umjetno održavana visoka cijena nafte. Sada je utjecaj OPEC-a pao. Samo 40 posto svjetske proizvodnje nafte otpada na ovaj kartel. S druge strane, OPEC svoje članice više ne tjera na smanjenje proizvodnje jer se velikim količinama i niskim cijenama nafte želi druge ponuđače istjerati s tržišta. Među njih očito spada i SAD. Članice OPEC- a, prije svega Saudijska Arabija, ne smanjuju eksploataciju kako prije svega skupa fracking-nafta iz SAD-a i Kanade više ne bi imala izgleda na tržištu.

Zgrada iranskog Ministarstva nafte
Zgrada iranskog Ministarstva nafteFoto: Shana

Dugoročno će potražnja rasti

No i neki drugi faktori koji su nekad bili usko povezani, više ne igraju preveliku ulogu. Tako gospodarski rast u Njemačkoj nije pratio i porast potrošnje goriva. Pogotovo u Njemačkoj, kako napominje Von Gersdorff, su u prometu automobili sa sve učinkovitijim motorima koji troše manje goriva. No taj se efekt može primijetiti u malom broju zemalja. Globalno i dugoročno će potrošnja rasti i to u sljedećih 20 godina za 35 do 50 posto. To ne bi trebalo utjecati na cijenu. Naime posljednjih godina su se povećanjem proizvodnje povećale i procjene svjetskih naftnih rezervi. „Zalihe su nekim čudom, unatoč rekordnoj potrošnji od 90 milijuna barela dnevno, sve veće i veće“, kaže Von Gersdorff. Ova činjenica se može pripisati novim konvencionalnim nalazištima u Atlantiku ispred afričke i južnoameričke obale s jedne i sve većoj primjeni frackinga s druge strane.

Fracking
Sporni frackingFoto: AFP/Getty Images/J. Mabromata