Cijepivom protiv tumora

Kada se čovjek razboli, imunološki sustav radi punom parom. Stanice ovog sustava prepoznaju specifične strukture na površini patogenih, oboljelih stanica, stvaraju antitijela koja obilježavaju svaku oboljelu stanicu. Onda počinje takozvano eliminiranje otpada iz organizma. Fagociti napadaju patogene stanice i tako ih neutraliziraju. Taj visokospecijalizirani sistem žele iskoristiti istraživači kao što je John Hanen iz Instituta za karcinom iz Amsterdama, i u borbi protiv tumora. Potrebno je prvo naučiti imunološki sustav da prepozna stanice raka.„Želimo pokrenuti reakciju imunološkog sustava organizma protiv specifičnih karakteristika na površini stanice karcinoma, tj. protiv onoga što je stanicama tumora potrebno da prežive. A ako su napadnute na ovom mjestu, umrijet će“, kaže Hanen.

Te karakteristike specifične samo za stanice raka su mahom proteini. John Hanen i njegovi suradnici žele cijepivom u zdrave stanice unijeti informacije o ovim proteinima. Potom će te zdrave stanice proizvesti protein koji je specifičan samo za stanice karcinoma. Imunološki sustav prepoznaje taj, u osnovi, bezopasan protein kao strano tijelo i s time u skladu i reagira. Na taj način se organizam uči reakciji i protiv tumornih stanica koje sadrže taj protein.„Koristimo tzv. plazmide u koje možemo unijeti gene kako bi imitirali proteine iz stanica tumora. Još ne znamo kako se to dešava, ali stanice organizma uzimaju genetske informacije iz unijetih plazmida i od tih genetskih informacija proizvode proteine“, objašnjava Hanen.

Ispitivanja na životinjama – uspješna

Prednost kod tzv. plazmida je da su prilagodljivi. A ta metoda je i sigurnija u odnosu na one kada se u organizam unosi strani genetski materijal, kaže Hanen: „To je vrlo važno, jer bi u suprotnom stanica prilikom dijeljenja na „kćerku“ stanicu, prenijela genetske informacije raka, tj. proizvela pravu stanicu tumora. Zato je naša metoda mnogo sigurnija od ostalih u kojima se genetske informacije u stanice unose pomoću virusa. Virusi trajno unose DNK u genom“, kaže ovaj stručnjak.

Upravo zato što se genetski materijal ne prenosi na druge stanice dijeljenjem, cijepljenje se mora obnavljati. Testiranja na životinjama koja su obavili John Hanen i njegovi suradnici, bila su uspješna. Metoda se pokazala učinkovitom i prilikom testova s majmunima. No, kod pacijenata u poodmaklom stadijumu bolesti, terapija se nije pokazala uspješnom.„Ne znamo zašto“, kaže Hanen. „Ljudske stanice raka su složenije. Neki tumori postoje već dugo i razvili su jedinstvene strategije kako bi zaobišle imunološki sustav. Proizvode posebne molekule ili neku vrstu mikromiljea, koji stanice imunološkog sustava drže na distanci“, zaključuje Henan. On je uvjeren da ovo cijepivo ima budućnost. Preostalo je samo još da naučnici pronađu cijepivo s dovoljno velikom koncentracijom DNK materijala koji će biti okidač za reakciju imunološkog sustava.

Autorica: Kristina Westerhaus / dv

Odg.ured: Željka Telišman