Crna Gora: afera kroji rezultat izbora?

U Crnoj Gori se u nedjelju (11.6.2023.) održavaju izvanredni parlamentarni izbori gdje bi onda zastupnici odlučili o novoj vladi, 10 mjeseci od kada je srušena ona trenutnog premijera Dritana Abazovića. Očekuje se nova „podjela karata” u parlamentu u kojem bi, po anketama, najviše mandata trebao dobiti Pokret Europa Sad (PES) Milojka Spajića i čiji je kandidat Jakov Milatović nedavno pobijedio na predsjedničkim izborima. Drugo mjesto mogla bi zauzeti koalicija oko Demokratske partije socijalista (DPS) koju predvodi Danijel Živković, a značajan broj glasova prognozira se i koaliciji Demokrata i Abazovićeve URE te prosrpskoj koaliciji „Za budućnost Crne Gore” na čelu s Milanom Kneževićem.

Tradicionalno, u parlament bi trebalo ući i manjinske Bošnjačka i albanske stranke te Hrvatska građanska inicijativa (HGI), dok se ostalih 7 lista bori prijeći prag. Prilično je sigurno da nitko neće osvojiti apsolutnu većinupa će za novu Vladu biti potrebna vjerovano višečlana koalicija.

Afera u posljednji čas

Uoči izbora, mnogi analitičari su predviđali kako će buduću vladu činiti „Europa sad”, koalicija Demokrata i URE, manjinske i eventualno još neke manje stranke ako prijeđu cenzus.

Međutim posljednjeg tjedna izborne utrke je izbila velika afera u kojoj je Abazović optužio Spajića za sumnjive veze s južnokorejskim „kraljem kriptovaluta" Do Kwonom koji je optužen za međunarodnu prijevaru tešku 40 milijardi dolara. On je uhapšen u Crnoj Gori krajem ožujka i nalazi se u pritvoru, a traže ga Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države. Kwon je navodno iz pritvora poslao pismo Abazoviću u kojem opisuje svoje navodne veze sa Spajićem, a tvrdi i da mu je plaćao ranije predizborne kampanje. Abazović je hitno sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i pozvao državno odvjetništvo da reagira, dok Spajić niječe sve optužbe. Sve to dovelo je i teških međusobnih optužbi između “Europe sad” i URE.

Politička analitičarka Ana Nenezić smatra da afera svakako zahtjeva istragu: “Međutim, tu istragu trebaju provesti nadležna tijela, bez prateće dramatizacije s najviših državnih funkcija i bez njenog stavljanja u funkciju obračuna s političkim konkurentima”, kaže Nenezić za DW.

Lako bi ih to moglo i same pogoditi

Slično misli i politička analitičarka Milena Bešić koja smatra da je Abazovićevo sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost flagrantni primer zloupotrebe funkcije. Smatra kako će svakako imati i posljedice na odnose između PES-a i URE koje se smatraju budućim koalicijskim partnerima u vladi.

“Što se tiče utjecaja optužbi na izborni rezultat - na one koji su već opredijeljeni neće imati utjecaj i to smo vidjeli u slučaju predsjedničkih izborakada je Spajić diskvalificiran iz natjecanja, ali je korist imao drugi PES-ov kandidat, novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Međutim, nije isključeno da će se pokolebati dio neopredijeljenog biračkog tijela”, procjenjuje Bešić.

Nenezić pak smatra kako će, bez jasnih dokaza i stava državnog odvjetništva, birači ovo lako shvatiti kao manevar naškoditi stranci PES, dok će štetu pretrpjeti URA i Demokrate. To već i zbog izabranog trenutka “otkrića” i načina komunikacije oko ovako ozbiljnog pitanja preko glave nadležnih institucija.

Ima li još sloge?

Nakon teških optužbi između URE I PES-a,je li uopće moguća njihova postizborna koalicija u budućoj vladi? Iz PES-a se od pojedinaca čulo kako zbog ovog “neće biti suradnje s Abazovićem” jer im montira aferu kako bi uhapsio Spajića.

„Čak i ako uspiju dogovoriti parlamentarnu većinu, možemo očekivati međusobne razmirice. Zbog toga će ponovo ispaštati reformski procesi s kojima smo debelo u zaostatku, a na kraju priče - kao i uvijek; i građani”, vjeruje Bešić.

Nenezić vjeruje kako će to u svakom slučaju biti odlučujuće u formiranju nove vlade: “Jasno je da će PES biti najjači nakon izbora i biti u prilici određivati uvjete. Vjerujem da će ostale stranke biti spremne prihvatiti ih već da bi sudjelovale u budućoj vladi i svaka iz različitih razloga. Ako se optužbe na račun Spajića pokažu netočnim, vjerujem da bi Demokrate bile spremne za suradnju s PES i bez URE kao koalicionog partnera”, smatra Nenezić.

Nacionalizam "ne prolazi”...

Inače, kampanja za izbore protekla je u znaku populističkih obećanja vodećih stranaka koje su redom najavile povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja, ali nisu objasnile odakle novac za sve to. Nacionalna pitanja ostala su uglavnom u drugom planu, s izuzetkom koalicije “Za budućnost Crne Gore” koja je opet poručivala kako “ne da Kosovo”.

Nenezić vjeruje kako takva promjena fokusa kampanje predstavlja značajan pomak u političkoj kulturi zemlje:  “Ipak, treba biti jako oprezan jer ovakav fokus može također pružiti priliku populističkim strankama koje koriste velika i neostvariva ekonomska obećanja kako bi privukli birače, koristeći frustracije građana povezane s ekonomskim nejednakostima i nezaposlenošću, nudeći brza i jednostavna rješenja koja su često nerealna”, objašnjava Nenezić.

Bešić dodaje da je PES prebacio fokus kampanje s identitetskih na pitanja životnog standarda jer im je to donijelo uspjeh na lokalnim izborima prošlog listopada, ali i na predsjedničkim u travnju ove godine. „Dobro je što smo promijenili fokus, ali će političari imati problem s povjerenjem ako se obećanja ne ispune”, upozorava Bešić.

Svoje mesto u vladi iz prikrajka želi i koalicija “Za budućnost Crne Gore”, iako se Zapad otvoreno protivi tome. S druge strane, u DPS-u koji je vladao državom 30 godina, poručuju da bez njih nema stabilne Vlade, ali je mnogo realnije da će ostati u opoziciji.

Neće potrajati dugo...

„Sastav vlade ovisi o rezultatima, ali ni DPS, ni koalicija ‘Za budućnost Crne Gore’ nisu promijenili narativ i opredjeljenja koja su ključna za njihov koalicioni kapacitet”, kaže Bešić.

Nenezić ne vidi prosrpsku koaliciju u novoj vladi već zbog kampanje u kojoj su po njenom dojmu, postali još više radikalizirali svoj politički izraz, ustrajući na pitanjima kao što su status Kosova, suradnja sa Srbijom, degradacija  crnogorskih institucija... “Vjerujem da su samo dodatno olakšali poziciju ostalim političkim subjektima da naprave odstupnicu od te koalicije. Što se tiče suradnje s ostalima, vjerujem da su sada sve opcije na stolu, a da će odluka ovisiti od ‘Europe sad’ i u kojem pravcu oni žele ići”, prognozira Nenezić.

Nakon pada dvije Vlade u samo pola godine, Nenezić zaključuje da građani Crne Gore zaslužuju političku stabilnost, ali da je vjerojatno neće dobiti: “Strahujem da niti nakon ovih izbora stabilnost neće biti moguća, što bi moglo rezultirati novim izborima u kratkom roku za godinu, godinu i pol...”

I Bešić misli slično: “Politička stabilnost je rezultat kojem se svi nadamo i zbog čega su prijevremeni parlamentarni izbori bili toliko potrebni. Međutim, imajući u vidu trenutne međupolitičke konstelacije, ne mogu biti optimistična.”