Crna Gora: "Bit će dosta napetosti u novoj Vladi"
2. rujna 2020Nakon punih 30 godina 30. kolovoz je donio prvi poraz Demokratskoj partiji socijalista (DPS) Mila Đukanovića na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Oporba je osvojila tijesnu većinu od jednog mandata u crnogorskom parlamentu, što je najveći događaj u crnogorskoj politici još od referenduma 2006. godine, na kojem je Crna Gora obnovila neovisnost.
Oporba brzo dogovorila suradnju
Lideri tri oporbene koalicije: „Za budućnost Crne Gore“, koju predvodi dominantno prosrpski Demokratski front (DF), „Mir je naša nacija“ s Demokratima na čelu i „Crno na bijelo“ koju vodi procrnogorska URA, sastali su se već prvog dana nakon izbora i poručili da će formirati buduću Vladu Crne Gore. Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović vrlo brzo su dogovorili četiri načela na kojima će počivati nova vlast, a koji su, ako se pogledaju programi tih koalicija, rezultat kompromisa.
Prvo načelo je da će nova vlast odgovorno provoditi sve međunarodno preuzete obveze, što eksplicitno uključuje i dalje članstvo Crne Gore u NATO-u, protiv kojeg je svojevremeno oštro bio najveći konstituent buduće vlasti, koalicija oko DF-a.
Poručuju i da će realizirati sve neophodne reforme kako bi Crna Gora u najkraćem mogućem roku pristupila Europskoj uniji, što je, u načelu, isto što je obećavala aktualna vlast predvođena DPS-om, ali je put ka EU-u posljednjih godina praktično bio zakočen, upravo zbog nedostatka reformi.
Treće, da će nova Vlada biti sastavljena od stručnjaka.
Buduća vlast je poručila i da će promijeniti sve, kako kažu, diskriminatorske zakone, uključujući i Zakon o slobodi vjeroispovijesti, zbog kojeg je Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori pokrenula masovne protestne litije koje su na kraju uzele dio glasača DPS-u na izborima i čini se, ključno doprinijele povijesnom porazu Đukanovića.
I pored brzog dogovora oporbe, politički analitičar Zlatko Vujović ne vjeruje da će buduća Vlada biti stabilna, jer je riječ o tijesnoj većini, ali i zbog različitih programskih načela stranaka koje će činiti novu vlast.
„Sigurno je da su oni dali obećanja svojim biračima, ali je DF dao i obećanja Beogradu i Moskvi. Oni su pokušali ublažiti te razlike, pa jedan od elemenata kompromisa predstavlja ispunjavanje zahtijeva SPC-a vezano za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a prva tri načela predstavljaju zadržavanje statusa quo. Nije realno da će oporba otvoriti pitanje izlaska Crne Gore iz NATO-a. Međutim, doći ćemo do praktičnih pitanja vanjskopolitičkih prioriteta, pa će harmonizacija odnosa sa Srbijom i Rusijom morati doći na dnevni red."
„Također“, nastavlja Vujović, „pitanje je tko će biti budući ministar obrane, jesu li sigurni sigurnosni podaci koje će Crna Gora dobivati od članica NATO-a, hoće li ih buduća Vlada prosljeđivati Moskvi? Uz to, postavlja se i pitanje sudjelovanja na međunarodnim skupovima na kojima su i predstavnici Kosova kao neovisne države, a koju DF ne priznaje. Dodatno, imamo i ekonomsko-socijalnu krizu zbog epidemije koronavirusa. Sve to će svakako donijeti dosta tenzija u funkcioniranju te vlade“, kaže Vujović za DW.
Hoće li Crna Gora dobiti stručnu Vladu?
Jedno od načela buduće vlade je i formiranje Vlade sastavljene od stručnjaka, na čemu je u kampanji inzistirala Abazovićeva URA, a koalicija oko DF-a to odmah prihvatila. Međutim, postavlja se pitanje može li kompletna vlada biti stručna ili će u njoj morati na kraju biti i neki stranački kadrovi iz koalicija koje su pobijedile na izborima.
„Ideja stručne Vlade je interesantna i ako bi se poštovala do kraja, ona bi u ovom trenutku bila najbolje rješenje. U suprotnom, ako tu budu 'stranački stručnjaci’, onda će to biti samo maska“, kaže Vujović.
Buduća vlast odmah je u izbornoj noći poručila da neće biti revanšizma i pozvala manjinske stranke da im se pridruže u Vladi, poručujući da je Crnoj Gori potrebno pomirenje.
No prethodnih večeri i kod proslavljanja izborne pobjede došlo je do sukoba između pristaša DPS-a i oporbe koje su, uz dominantnu prosrpsku ikonografiju, slavile na ulicama. Poziv za ulazak u vladu za sad je odbila najjača manjinska Bošnjačka stranka, dok se druge nisu izjašnjavale.
„Bili smo svjedoci nemilih scena tokom slavlja oporbene pobjede i napada na Bošnjake u Pljevljima koji dobro pamte slična događanja devedesetih. Očigledno su u Bošnjačkoj stranci to vidjeli kao zastrašivanje. Čuli smo pomirljive poruke od nositelja liste koalicije oko DF-a Zdravka Krivokapića, ali moramo to čuti i od lidera stranaka koji stvarno odlučuju u Frontu, jer iza Krivokapića stoji SPC, ali on nema nijednu političku funkciju“, kaže Vujović.
Hoće li doći do mirne tranzicije vlasti?
I Krivokapić i Bečić i Abazović sinoć su pozvali pristaše oporbe da se maknu s ulica i slave u kući, uz tvrdnju da vlast provocira sukobe kako bi ugrozila njihovu izbornu pobjedu. „Vjerujem da će DPS tražiti svoju šansu i eventualno pokušati da URA, kao procrnogorska stranka, promijeni stav i priđe im, ili da to učini netko od njihovih zastupnika. Buduća vlast je veoma heterogena koalicija, tako da očekujem da tu može biti iskakanja u budućnosti“, vjeruje Vujović.
DPS je ranije, uz prelijetanje oporbenih vijećnika, preuzeo vlast u nekoliko crnogorskih gradova, kao što su Budva i Kotor, što je izazvalo prosvjede opozicije, pa čak i sukobe s policijom na ulicama. Ipak, na lokalnim izborima u tim gradovima, koji su također održani 30. kolovoza, doživio je težak poraz, naročito u Budvi.
Vujović, inače ukazuje na još nekoliko razloga za najgori rezultat Đukanovićeve stranke od osnivanja: „Više je nego jasno da su građani bili razočarani politikom DPS-a i da su kaznili korupciju i brojne afere vlasti. DPS je uz to otvorio niz sukoba u društvu, ne samo s opozicijom, nego i s NVO-sektorom, pojedinim medijima i drastično smanjio koalicijski kapacitet, odnosno vladao minimalnom većinom, kakvu će imati i buduća vlast. Kad se na to nadovežu korona-kriza i aktivno uključivanje SPC-a koji je vodio terensku kampanju protiv vlasti, dobili smo ovaj rezultat. Međutim, ja smatram da je Crna Gora jasno glasala protiv korupcije, ali ne za povratak u devedesete niti za promjenu pozicija na kojima se država nalazi. Nova vlast je dobila mandat za put ka EU-u i ako to ne shvate, ta buduća koalicija neće uspeti“, zaključio je Vujović.