Crna Gora s eurom u EU?
28. siječnja 2013Kako bi izbjegla inflaciju, ali i da bi se distancirala od režima srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, Crna Gora je 1999. godine napustila dinar kao svoju valutu i uvela njemačku marku, uz odobrenje te zemlje. Nakon ukidanja njemačke marke, uvela je euro i to prije nego što je Vijeće za financije i gospodarstvo (ECOFIN), sastavljeno od ministara financija država članica EU-a, zabranilo jednostrano uvođenje eura. Crnogorski ministar financija i donedavni guverner središnje banke Radoje Žugić objašnjava: „Mi smo tada kupili njemačku marku, izvršili konverziju i sada imamo u platnom sustavu euro. To je u ovom trenutku neka prešutna suglasnost.“
Kako je moguće da neke zemlje koriste euro kao nacionalnu valutu mada nisu članice Europske unije? Na to pitanje u Europskoj središnjoj banci (ECB) nisu htjeli odgovoriti. Glasnogovornik ECB-a Wiktor Krzyzanowski samo je izjavio: „Pošto je euro globalna valuta, kojom se trguje na međunarodnoj razini i može biti kupljena bilo gdje na svijetu, Europska središnja banka ne može kontrolirati takve poteze i ne može zabraniti da se promovira korištenje eura.“ Krzyzanowski objašnjava da isto vrijedi za fizičke i pravne osobe, pa tako i za države: „Naša politika je da je euro međunarodna valuta kojom se slobodno trguje i svatko ju može kupiti kad god poželi.“
„Pitanje eura se nije spominjalo“
Ipak, za Crnu Goru koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji to neće biti samo pitanje slobodnog izbora. Sredinom siječnja održani su prvi sastanci predstavnika EU-a i Podgorice u vezi s pregovaračkim poglavljima o ekonomskoj i monetarnoj politici, kao i o slobodnom protoku kapitala. Tada je crnogorskim pregovaračima objašnjeno zakonodavstvo na tim područjima.
I to je bilo sve, kaže šefica skupine za poglavlje ekonomska i monetarna politika Zorica Kalezić: „Mogu reći da pitanje eura nije eksplicitno spominjano kada je u pitanju Crna Gora i da su sve prezentacije koje se tiču monetarne politike od strane predstavnika ECOFIN-a bile u potpunosti neutralne, tj. nisu uzimale uopće u obzir činjenicu da Crna Gora koristi euro kao službeno sredstvo plaćanja, tako da s te strane ne možemo ništa preciznije reći.“
No na sastancima u Bruxellesu crnogorski ministar financija je dobio drugačije informacije. „Imali smo već prvi screening i razgovor o euru koji je vođen u ECOFIN-u,“ kaže Žugić i obećava da će vlada donijeti „neke elemente koji su daljnji uvjet održavanja eura kao što je, recimo, donošenje fiskalnih pravila u budućem razdoblju“.
Euro – politička odluka
Za uvođenje eura kao nacionalne valute uvjet je prije svega da država mora biti članica Europske unije, a onda i poštovanje kriterija iz Ugovora iz Maastrichta koji se odnose na nisku stopu inflacije, proračunski deficit ispod 3 posto, a javni dug manji od 60 posto BDP-a. Ministar Žugić kaže da se zbog čuvanja eura u Crnoj Gori provode mjere štednje, zamrzavaju mirovine, planira dodatni porez na zarade. Ipak, za ulazak u eurozonu Krzyzanowski iz ECB-a navodi još jedan kriterij: „Zemlja mora uspostaviti stabilan devizni tečaj, što znači da valuta zemlje mora biti stabilna u odnosu na euro u određenom vremenskom razdoblju.“
Hoće li se od Crne Gore zahtijevati uvođenje vlastite valute da bi ispunila i ovaj kriterij – to će biti politička odluka. Crnogorski ministar financija se nada da neće: „Po meni bi bilo krajnje ekonomski iracionalno vratiti se na svoju valutu pa onda ponovo ići prema euru.“ To što Crna Gora sad nema svoju valutu, za ministra stvari čini jednostavnijima: „To je prema našem mišljenju olakšavajuća okolnost uz ostale kriterije koje bi trebali ispuniti da postanemo službeno članica eurozone.“
Vlastita valuta za rješavanje problema
Stručnjak s Instituta njemačkog gospodarstva u Kölnu Jürgen Matthes kaže da bi eventualno uvođenje vlastite nacionalne valute moglo pomoći toj zemlji ako se nađe u ekonomskim problemima. On ne isključuje mogućnost da bi se od Crne Gore moglo zahtijevati uvođenje nove valute: „Mogu samo pretpostaviti da je Crna Gora možda u nekim makroekonomskim poteškoćama, pa da bi ih izbjegla neko rješenje može biti vlastita valuta, jer bi bila moguća devalvacija, tj. bila bi moguća i vlastita monetarna politika.“
U Crnoj Gori, koja ima oko 650.000 stanovnika, kažu da tako mala ekonomija ne može utjecati na eurozonu. Izgovor je isti i za ostale zemlje koje koriste euro iako nisu u europskoj monetarnoj uniji – Vatikan, Andoru, San Marino, Monako, pa tako i za Kosovo sa skoro dva milijuna stanovnika.