Crna Gora u slijepoj ulici

Stevan Milivojević je na prosvjede u subotu (24.10.) došao s grupom od nekoliko desetina mladih intelektualaca, potpisnika memoranduma kojim su, zajedno s još nekoliko stotina ljudi, inzistirali da okupljanje bude mirno i nenasilno, u građanskom duhu. U trenutku kada su shvatili da su njihova očekivanja iznevjerena, krenuli su prema glavnom gradskom trgu, tražeći utočište od suzavca i šok bombi, kojima je policija u ogromnim količinama odgovorila na napad huligana.

„Naša grupa držala se za ruke kako bi ostala zajedno i zbog toga smo se kretali sporije od ostatka mase koja se pretvorila u stampedo. S druge strane, policija nas je sustizala i zrak ispunjen suzavcem postao je nepodnošljiv“, prepričava Milivojević za DW trenutke kada se glavna ulica u Podgorici pretvorila gotovo u ratnu zonu. Spas su našli u redakciji lista „Vijesti“, gdje su ostali do 1 sat iza ponoći čekajući da policija završi akciju.

Građanin je ostao usamljen

Nakon žestokih sukoba, pljušte oprečne ocjene što se zapravo dogodilo u Podgorici. Nijedna strana nije preuzela odgovornost za izbijanje nereda, 52 ozlijeđenih, strah koji je pretrpjelo najmanje deset tisuća okupljenih i tisuće eura materijalne štete.

„Režim je ogoljen vulgarnom demonstracijom brutalne sile nad građanima, što dokazuju javno dostupni video-snimci. Demokratski front (DF) pokazao je da se radi o grupaciji koja je politički i društveno neuračunljiva. U situaciji gdje su u fokusu ta dva ekstrema, građane praktično nitko ne zastupa“, kaže Srdan Kosović, urednik najčitanijeg crnogorskog portala vijest.me.

Iako ističe da je rano prognozirati kako će se situacija razvijati, Kosović je uvjeren da će posljedice po politički i društveni život u Crnoj Gori biti ozbiljne. S tim se slaže i Daliborka Uljarević, direktorica nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje. „Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) i oporbeni DF uspjeli su zaoštriti društvene tenzije do ruba pucanja i tome se mora stati na put. Sukobi i radikalizacija odnosa u crnogorskom društvu nisu vrijedni političkih interesa DPS i DF“, ocjenjuje Uljarević za DW.

Predstavnici nevladine organizacije Građanska alijansa pomno su pratili prosvjede i o tome obavještavali javnost preko Twittera. Od prvog trenutka kada su počela policijska privođenja i prijem ozlijeđenih u medicinski centar, evidentirali su sporne slučajeve. „Pojedini građani su nas kontaktirali i slali slike s vidnim ozljedama koje ukazuju na sumnju u prekoračenje policijskih ovlasti. Ako bude neophodno, podnijet ćemo kaznene prijave. Mi smo još sinoć uputili apel odvjetnicima da se jave za pružanje besplatne pravne pomoći osobama nad kojima je, kako se sumnja sada, policija prekoračila ovlasti, ali se nitko nije javio“, navodi Zoran Vujačić iz Građanske alijanse.

Kuda i kako dalje?

Demokratski front priopćio je da priprema novu vrstu otpora, ne želeći otkriti detalje. Javnost se pita hoće li prosvjedi biti nastavljeni, kao i hoće li država objektivno ispitati okolnosti koje su dovele do sukoba.

Nakon uznemirujućih scena iz Podgorice, nije jasno u kom pravcu se Crna Gora sada kreće. Opće okolnosti ne idu na ruku – vladajuća koalicija, prema vlastitom priznanju čelnika njezinih članica, ne funkcionira i državu vodi neka vrsta tehničke Vlade. Iz DPS-a je ranije priopćeno da su spremni raspisati izbore dan nakon što, a to bi kako očekuju trebalo biti početkom prosinca, stigne pozivnica za članstvo u NATO-u. Upravo tu se postavlja pitanje – kome je nasilje na prosvjedima donijelo najveću korist? Hoće li ono, unatoč razočarenju brojnih prosvjednika, podići rejting DF-a ili će neopredijeljeni glasači vidjeti DPS kao silu koja je i dalje sposobna držati konce u svojim rukama?

„Mislim da novonastalu situaciju mora rješavati širi društveni krug. Ako to ostane na policiji i organizatorima i oligarhiji DPS-a, to neće biti dobro za crnogorske građane“, zaključuje Uljarević. Ona vjeruje da potencijal za prosvjede još postoji, jer loše stanje u društvu može biti temelj za promjene.

Milivojević pak nije siguran da će građani, okupljeni mimo stranačkih struktura, organizirati novi prosvjed na svoj način. No Kosović upravo snagu vidi u njima: „Kao primjer nove vrijednosti koju je Crna Gora stekla, a neće je lako izgubiti, su građanska samoinicijativna djelovanja vidljiva u gore spomenutom memorandumu, sastavljenom mimo stranačkih struktura. To može biti odlična osnova za građenje općeg društvenog pokreta koji će okupljati stranke, sindikate, nevladine organizacije, studente i predstavljati sredinu između ekstrema“, zaključuje Kosović.