"Crna nedjelja" za Wall Street

Crna nedjelja za Wall Street. I to iako je burza u New Yorku jučer bila zatvorena. Američka investicijska banka Lehman Brothers, četvrta po veličini u SAD-u, najavila je stečaj, dok je treća po veličini, Merrill Lynch, u zadnji čas uspjela izbjeći potpunu katastrofu. Radi se o dvije legendarne financijske institucije s ukupno 85.000 zaposlenih. Lehman Brothers je iz kvartala u kvartal sve je dublje zapadao u gubitke - u posljednjem je minus iznosio četiri milijarde dolara. U prošlih tjedan dana vrijednost njegovih dionica pala je za tri četvrtine.Ta tradicionalna banka, koju su prije 158 godina osnovali njemački doseljenici, očajnički je tragala za svježim kapitalom, no bez uspjeha. Niti jedan od potencijalnih kupaca nije bio spreman preuzeti rizik. Lehman Brothersu nije preostalo ništa drugo nego prijaviti stečaj.

Nove katastrofe na američkom tržištu kapitala

Treća američka investicijska banka po veličini, Merrill Lynch, uspjela se spasiti u posljednji čas. Nju će preuzeti Bank of America, najveća američka poslovna banka i to za povoljnih 50 milijardi dolara. I nekadašnja najveća osiguravajuća kuća na svijetu AIG prisiljena je na restrukturiranje kako bi se domogla svježeg kapitala, jer i vrijednost njezinih dionica u petak je pala za punih 31 posto. Sa sličnim problemima i padom vrijednosti od 92 posto bori se i najveća američka štedionica i kreditna ustanova Washington Mutual.

I država je došla do svojih granica

Premda je od izbijanja financijske krize prošlo nekih 14 mjeseci, očito je stanje i dalje krajnje zabrinjavajuće. Taj šok na američkom financijskom tržištu osjetio se sve do Europe i Azije, gdje su burze reagirale krajnje osjetljivo - velikim minusima. Jer, osim propasti investicijskih banaka, ono što je uznemirilo financijske krugove je i to da američka Vlada i Američka središnja banka očito više nisu spremne ispravljati pogreške privatnih banaka. Još prije pola godine davanjem velikog kredita omogućile su prodaju manje banke Bear Stearns financijskom koncernu J.P. Morgen Chaseu, a potom su preuzimanjem dugova spasile dvije najveće američke hipotekarne banke Fannie Mae i Freddie Mac, što je koštalo nevjerojatnih 5,4 bilijuna dolara. Sada je očito i američka država došla do svojih financijskih granica, ali je Američka središnja banka ipak najavila mjere za smirivanje krize.

Kako izbjeći domino-efekt?

Jasno je da će američke vlasti pokušati spriječiti nastajanje tzv. domino-efekta, ali za sada su lopticu prepustile privatnom sektoru. Ta je poruka očito stigla na pravu adresu. Naime, globalni konzorcij, koji čine deset vodećih međunarodnih banaka, među kojima je i Deutsche Bank, objavio je kasno sinoć da osniva fond sa 70 milijardi dolara čiji je smisao uzajamna pomoć u slučaju nužde. Cilj te mjere je sprečavanje izbijanja panike na svjetskom financijskom tržištu.

Najveća posljedica: gubitak povjerenja

I Njemačka je pogođena američkom krizom budući da su i njezine banke rado i neodgovorno špekulirale s rizičnim američkim hipotekarnim kreditima. Kako bi olakšala situaciju na domaćem financijskom tržištu, Europska središnja banka na raspolaganje je stavila 30 milijardi eura. No, bez obzira na sve financijske injekcije i mjere, ova kriza ima i još jednu, nematerijalnu posljedicu i to ne samo za američke nego i za mnoge druge novčarske ustanove širom svijeta: gubitak povjerenja. Očito je zaboravljeno da najveći kapital banaka nije novac, nego povjerenje njihovih ulagača, koje će biti vrlo teško vratiti.