Crnogorski turizam pred stečajem?
2. svibnja 2009
Slogan kojim se turiste htjelo privući, ponajprije one malo debljih novčanika, glasi: prva ekološka država Europe. Realnost je međutim drugačija: gomile smeća, loši hoteli, kroničan nedostatak vode - broj rezervacija za ovu godinu je katastrofalno nizak. A upravo na ljetnoj turističkoj sezoni su počivale mnoge nade građana Crne Gore.
Oko 290 kilometara obale je najvažniji gospodarski resurs južnog hrvatskog susjeda. Turizam donosi najviše deviza, mnogi ljudi žive čitavu godinu od onoga što su zaradili tijekom dva-tri ljetna mjeseca. Ali kronična nestašica struje i vode, loše ceste, nezadovoljavajući servis, visoke cijene i nekontrolirana gradnja uz samu obalu mogli bi dovesti do presušivanja ovog izvora, smatra profesor turizma iz Miločera Rade Ratković. On upozorava da se crnogorski turizam nalazi pred stečajem!
"Ekološki porez" za gomilu smeća i loše ceste
Mnoge strane turiste zbunjuje i smeta tzv. "ekološki porez" koji se plaća prilikom ulaza u zemlju - 10 eura za auto i 30 za prikolicu. Obrazloženje: Crna Gora je prva ekološka država Europe. Ali od te ekologije se potom malo vidi. Priroda je u pravilu zapuštena, uz ceste pune rupa se odlaže smeće koje nitko ne odvozi - čak i visoko u planinama. Njemački auto-klub ADAC čak govori o plaćanju prikrivene ulaznice za ulazak u zemlju.
Osim toga, navodi ADAC, u usporedbi sa susjednom Hrvatskom su crnogorski kampovi vrlo loši. Zaključak na osnovi anketiranja brojnih članova najvećeg europskog auto-kluba: niti jedan kamping u Crnoj Gori ne odgovara europskim standardima.
A ni u hotelijerstvu nije puno bolje. To je urodilo reakcijom više njemačkih turističkih agencija: crnogorski hoteli su naprosto izbačeni iz kataloga. To je alarmantna činjenica, naglašava Ratković.
Prazne plaže
To sve rezultiralo je i vrlo malim brojem rezervacija za predstojeću sezonu. Neki veliki hoteli, poput primjerice upravo renovirane Rivijere u Petrovcu, u predsezoni su suprotno najavama bili zatvoreni. Razlog: neisplativost usljed premalog broja zainteresiranih gostiju.
Brojni hoteli ne mogu zbog financijske krize od banaka dobiti potrebne kredite i pripremiti se za predstojeću sezonu. A ukoliko hoteli ne zarade dovoljno, neće moći vraćati rate već ranije uzetih kredita, pa banke prijete preuzimanjem vlasništva.
Hotelijeri u Crnoj Gori su, podržani uvjeravanjima vlade, računali na dolazak bogatih gostiju iz Ukrajine i Rusije. Osim toga se vjerovalo i u vjernost turista iz Njemačke, koji su i ranije rado posjećivali Jadran, pa time i crnogorsko primorje. Ali kriza je pogodila i Rusiju, tamošnji bogataši više nisu toliko bigati, a mnoge Nijemce su rastjerale visoke cijene. U usporedbi s Hrvatskom, Turskom ili Grčkom cijene u Crnoj Gori su pretjerane, s obzirom na ponudu. Brojne plaže u Crnoj Gori su prazne, to je loš znak. Crnogorski turizam ovog ljeta ne čekaju sunčani dani.
Autor: Thomas Brey / Zoran Arbutina
Odg. ur.: Anto Janković