"Da, ali ne" njemačkog Ustavnog suda Sporazumu iz Lisabona
30. lipnja 2009
Čitava Europa je danas čekala, što će odlučiti suci Ustavnog suda u Karlsruheu o tužbi protiv Lisabonskog sporazuma koju je podiglo više političara, kako ljevice tako i desnice. Njihove optužbe su zapravo bile veoma teške: da tim Sporazumom Njemačka gubi svoj suverenitet i da se stvara svojevrsni politički super-centar koji si može priuštiti da zanemari i interese Njemačke, kao i tradicionalnu podjelu vlasti. Jer, kako misle tužitelji, Lisabonskim sporazumom se njemački parlament, Bundestag, svodi na ulogu onih koji trebaju samo dići ruke na odluke koje je ionako donijela Europska unija.
Jedinstveni proces integracije Europe
Vijeće Ustavnog suda je bilo jasno. Doduše, proces integracije Europe je kompleksan proces koji uopće nema premca u povijesti, ali usprkos tome, nema prigovora samom Lisabonskom sporazumu. Ta je odluka donesena jednoglasno, ali suci su ipak vidjeli ozbiljan nedostatak u takozvanom Pratećem zakonu koji je Bundestag donio dok je ratificirao Lisabonski sporazum. U njemu je definirana uloga i Bundestaga i Bundesrata u procesu donošenja odluka u Europi - i suci su tu doista priznali kako su njemački parlamentarci nedovoljno precizno definirali vlastitu ulogu i ovlasti.
Parlament u Berlinu mora bolje ispuniti zadaću
Zato je Sud spriječio njemačkog predsjednika Horsta Köhlera da potpiše Sporazum i tako završi proces usvajanja tog dokumenta u ovoj zemlji, sve dok Bundestag ne promjeni taj "Begleitgesetz". Na to je spreman i CDU i SPD - i to u najkraćem mogućem roku. Na promjeni će se odmah početi raditi i Bundestag će prekinuti svoju ljetnu stanku kako bi već 26. kolovoza održao izvanrednu sjednicu na kojoj će novi zakon biti predstavljen zastupnicima. Na taj način bi mogao biti prihvaćen već početkom rujna - dovoljno rano prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj i dovoljno rano da bi, kako je predviđeno i ako ne bude novih, neugodnih iznenađenja u Irskoj ili nekoj drugoj zemlji, Lisabonski sporazum stupio na snagu početkom 2010.
"Povratak glasa naroda"?
Protivnici tog Europskog sporazuma u Njemačkoj ipak ovu odluku Ustavnog suda smatraju "povijesnom". Jedan od tužitelja, kršćanski demokrat iz Bavarske i bivši državni tajnik u Ministarstvu obrane, Willy Wimmer smatra kako je time "u samoj osnovi zaustavljen proces razvlašćenja Bundestaga kao bitnog tijela glasa naroda u parlamentarnoj demokraciji". Sada je na parlamentu u Berlinu, smatra Wimmer, "da ustane protiv nemoći koja mu se naređuje i da ponovno postane glas njemačkog naroda."
A tu je i sam Sud
Zapravo je i Ustavni sud u svojoj odluci spomenuo mogućnost ugrožavanja suvereniteta ove zemlje i ukazao i na treću kariku demokracije - na sudsku vlast i na sam Ustavni sud Njemačke. Potrebno je, rečeno je u Karlsruheu, da taj sud budno pazi da Bruxelles "ne povrijedi Ustavni identitet" i da "kriomice ne prekoračuje ovlasti koje mu pripadaju". Utoliko, što su ovlasti Bruxellesa šire, to se zakonodavna i izvršna vlast Njemačke trebaju češće sjetiti i suda u Karlsruheu.
Autor: A. Šubić (dpa/ddp/AFP)
Odgovorni urednik: Anto Janković