Dan žena u Hrvatskoj

U Hrvatskoj žene, u prosjeku, zarađuju od 15 do 20 posto manje nego njihove muške kolege, a najveći nesrazmjeri za isto radno mjesto evidentirani su u menadžerskoj populaciji. Poražavajući je i podatak da je među nazaposlenima čak 60 posto žena. Prema istraživanju o uvjetima rada u Europi, što je četvrti put provela Europska zaklada za unapređenje životnih i radnih uvjeta, hrvatska stopa zaposlenosti žena od 47,8 posto na dnu je europske ljestvice. Lošije od nje su Malta i Italija a na samom je dnu Turska. Na te ali i druge pokazatelje položaja žena u društvu, primjerice da su one u 98 posto slučajeva žrtve obiteljskog nasilja, upozorit će se na skupu ispred bivše tvornice Nada Dimić.

A o položaju žena rječito govori i činjenica da su većina zanimanja u muškom rodu, pa predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin najavljuje izradu nove klasifikacije zanimanja te akademskog nazivlja "Neće pisat za ženu koja magistrira magistar na diplomi nego magistrica. Dakle, uvodi se sada akademski naziv s obzirom i na Bolonjski proces - prvostupnik i prvostupnica."

Da bi zauzele ozbiljniji medijski prostor, žene moraju biti ili gole ili pretučene, nerijetko nemoćne, irelevantne, često ponižene i marginalizirane. Pa, zaključuju u ženskoj udruzi B.a.b.e., plasman žena u medijima oslikava niz životnih i društvenih stereotipa, uglavnom podcjenjivački ili kako se to voli moderno reći - žene su zarobljenice ljepljivog poda i staklenog stropa.