"Dan D" za Bosnu i Hercegovinu?

Pitanje napretka Bosne i Hercegovine još jednom je na dnevnom redu Europske unije. Poslije deset dana, tijekom kojih je trebalo doći do razrade konkretnih rješenja, bosanskohercegovački političari ponovo će se okupiti za istim stolom u Bruxellesu. Njihov domaćin, povjerenik za proširenje Štefan Füle, ali i cijela Europa, očekuju ono na što su se političari iz BiH prošlog tjedna obavezali potpisom, a to su konkretni elementi dogovora po četiri pitanja: implementacija Sejdić - Finci presude (koja se tiče pitanja zastupljenosti manjina u političkom životu op.ur.), uspostavljanje koordinacijskog mehanizma, prilagođavanje Prijelaznog sporazuma ulaskom Hrvatske u EU i IPA fondovi.

„Ono što očekujemo kao rezultat i rješenje jest ispunjavanje potpisanih sedam točaka konkretnim elementima kako bismo mogli finalizirati dogovor. Svi znaju da su dva najznačajnija pitanja provedba Sejdić - Finci presude i koordinacijski mehanizam. To su najveće prepreka za BiH na putu ka EU“, kaže za Deutsche Welle, glasnogovornik povjerenika za proširenje, Peter Stano.

Planom sastanka predviđeno je da bosanskohercegovački politički čelnici u dva sata predstave svoja rješenja za svako od četiri pitanja. U Europskoj komisiji ponavljaju da bez dogovora nema napretka BiH na putu ka statusu kandidata za članstvo u Uniji, a Stano dodaje da će se rezultat trećeg kruga dijaloga s BiH direktno odraziti i na izvješće o napretku zemalja u procesu europskih integracija koji se očekuje sljedećeg tjedna.

„Konačno, poslije nekoliko godina nepostojanja pozitivnih elemenata, dogovor, za koji se nadamo da će biti finaliziran danas, omogućit će da predstavimo pozitivno izvješće o BiH,“ zaključuje Stano.

Da li je moguća prvo kandidatura pa onda promjena ustava?

No da dogovor bosanskohercegovačkih političara jest najbolji scenarij, ali da se lako može dogoditi da do dogovora, kao ni mnogo puta do sad, ne dođe, činjenica je na koju upozoravaju europski analitičari. I dok u Europskoj komisiji objašnjavaju da čine sve kako bi omogućili političarima u BiH da dođu do dogovora „oko rješenja važnog za narod, zemlju i europsku perspektivu BiH“, u Europskoj inicijativi za stabilnost (ESI) ocjenjuju da bi EU trebala preispitati svoju politiku uvjetovanja kandidature BiH provedbom presude Sejdić-Finci koje je donesena još 2009. i u kojoj je Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu udovoljio žalbama ovih političara romske i židovske nacionalnosti koji su se žalili protiv pravila da se u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Bosne i Hercegovine mogu kandidirati jedino predstavnici Bošnjaka, Hrvata i Srba. “Ako BiH ne uspije ni sada, smatramo da bi EU trebala popustiti i dozvoliti BiH da se kandidira za članstvo. U okviru pristupnog procesa BiH će svakako morati provesti ustavne reforme i nakon toga ponovo pokušati primijeniti presuda Sejdić Finci“, kaže za DW Alexsandra Stiglmayer iz ESI-ja.

U ovom think-tank za jugoistočnu Europu kažu da su pitanja promjene ustava uvijek komplicirana kada se radi o multietničkim zemljama i pravima različitih zajednica. Navodi se tako primjer Belgije kojoj je, zbog primjene ustavne presude o izbornoj oblasti, bilo potrebno devet godina. Na tom pitanju je jedan kabinet pao, a zemlja bila bez vlade 540 dana.

BiH kažnjena i bez sankcija

Iako su se u EU mogli čuti pozivi na kažnjavanje BiH zbog dugogodišnjeg neispunjavanja preuzetih obveza i nemogućnosti unutarnjeg dogovora o europskim pitanjima, Europska komisija nije počela proceduru uskraćivanja financijskih sredstava predpristupne pomoći, a Vijeće Europe je odbacio poziv za suspenziju BiH iz članstva. Glasovima po kojima je BiH "potrebna podrška a ne sankcije“ pridružuje se i Stiglmayer.

„Sankcije su velika greška i vjerujem da na razini EU neće biti dogovora o tome. Bilo bi nedopustivo da EU uvodi sankcije zemlji samo zbog neispunjavanja presude Europskog suda za ljudska prava. BiH je već dovoljno kažnjena time što je posljednja u redu zemalja na putu ka EU i što je izgubila novac zbog nemogućnosti dogovora o njegovoj raspodjeli.“

U svom posljednjem priopćenju, Europska inicijativa za stabilnost ocjenjuje da Ustav BiH nije „rasistički“ , da je čak liberalniji od ustava nekih zemalja članica, kao i da BiH ne krši „sustavno“ svoje međunarodne obveze te da ima manje otvorenih slučajeva pred Europskim sudom za ljudska prava (njih 17) od 21 zemlje članice EU.