Darfur: nema mira na vidiku

Svijet su obišle slike "džandžavida", naoružanih boraca na devama, koji su uz pomoć sudanske vojske hvatali, maltretirali i ubijali pripadnike oporbe i druge civile. Javnost se zgražala, ali su Ujedinjeni narodi reagirali tek krajem 2007., kad je broj žrtava u Darfuru narastao na oko 300.000. U Darfuru je stacionirano 20.000 pripadnika mirovnih trupa. No situacija ni danas nije bolja, kaže profesorica sociologije sa Sveučilišta Chicago Anne Bartlett. Ona već godinama prati konflikt u Darfuru, sudjelovala je i u pregovorima UN-a.

Ona vodi jednu nevladinu organizaciju koja se zalaže za održiv razvoj u Darfuru. "Mirovna misija nije ostvarila svoj cilj da zaštiti ljude", kaže Bartlett i zahtijeva povećanje broja UN-ovih vojnika. "Većina humanitarnih organizacija povukla se iz Darfura zbog sigurnosnih razloga. Gotovo da nema više humanitarne pomoći i zaštite. Situacija se po mom mišljenju pogoršala."

Borba "svatko protiv svakoga"

Situacija u Darfuru je komplicirana. U početku su se uglavnom skupine pobunjenika borile za veća prava suodlučivanja u državi, protiv sudanske vlade i milicija koje je ona financirala. Danas postoji više fronta. Pobunjeničke skupine se bore protiv vlade, ali i međusobno. One pripadaju različitim etničkim skupinama i bore se oko zemlje i oko političkog utjecaja. Sukoba ima i između farmera i nomada. U Darfuru djeluju i kriminalne bande.

Stručnjaci kritiziraju što sudanska vlada sabotira proces stvaranja mira, jer se ne želi odreći vlasti. Međunarodni kazneni sud je izdao uhidbeni nalog protiv predsjednika Omata Al Bašira predbacujući mu genocid u Darfuru. Državni tajnik u sudanskom ministarstvu vanjskih poslova Rahmat Allah Mohamad Othman to smatra čisto političkom odlukom. I tvrdi da se ni humanitarna situacija nije pogoršala: Bio sam prije dva tjedna u Darfuru. Tamo se nitko nije žalio na humanitarnu situaciju", izjavio je Othman u razgovoru za DW. "Izgleda da neki miješaju Darfur s nekih drugim zemljama ili drugim dijelovima Sudana", kaže on.

Potraga za mirovnim rješenjem

Sudanski državni tajnik opovrgava i nagađanja da Sudan unatoč embargu UN-a u Darfur i dalje doprema oružje. Posebni povjerenik UN-a i šef UN-ove misije u Darfuru Ibrahim Gambari u ekskluzivnom intervjuu za DW u vezi s time bira diplomatske riječi: "Očito se radi o oružju, dok vlada vodi oružane sukobe s pobunjenicima." Gambari zna kako razgovarati s autokratskim vlastodršcima. Radio je za nigerijskog predsjednika Abacha, bio je gost na svadbi čadskog predsjednika Debyja, u ime UN-a je pregovarao s predsjednikom Zimbabvea Mugabeom i bivšim vođom u Mijanmaru (bivšoj Burmi) Shweom.

Osnovna pretpostavka za uspješne mirovne pregovore je prije svega da sve sukobljene strane obustave borbe. "Jedini put može biti sveobuhvatan mirovni ugovor koji će obuhvaćati sve strane i kojeg će se držati i vlada i naoružane pobunjeničke skupine", kaže Gambari.

Smanjenje broja UN-ovih vojnika

Mirovni pregovori idu vrlo teško. Na pobunjeničkoj strani je više skupina koje zastupaju različite interese i različite ideologije. 2011. je potpisan mirovni sporazum – ali potpisala ga je samo jedna pobunjenička skupina i vlada. Ibrahim Gambari je ipak uvjeren da će UN i dalje posredovati u pregovorima i da će mandat mirovne misije biti produžen. Ali, on ne podupire zahtjev za povećanjem broja vojnika u mirovnoj misiji. "Sigurnosno stanje u velikom dijelu Darfura se poboljšalo", kaže Gambari. "Mi zato možemo smanjiti broj vojnika, a da ne smanjimo svoj udio u nastojanjima oko jačanja sigurnosti u Darfuru", kaže Gambari.

U međuvremenu je u Darfuru stacionirano 26.000 pripadnika UN-ove mirovne misije. To je trenutno najveća mirovna misija u svijetu. Hoće li formula "manje vojnika, više sigurnosti" funkcionirati, pokazat će se tijekom idućih mjeseci.