Delta Dunava: Posljedice produbljivanja riječnog korita

Sporazum o izvozu žita između Ukrajine i Rusije je produžen, tako da Ukrajina može nastavi isporučivati svoju pšenicu preko Crnog mora. No, nejasno je koliko dugo će ovo produženje važiti. Rusija je insistirala na samo 60 dana, Kijev se zalagao za 120 dana.

Jedno je sigurno: drugi izvozni putevi za ukrajinsko žito i dalje su važni. Jedan od njih je rijeka Dunav. U prvih pet mjeseci od početka ruske invazije, teretni brodovi su prevezli više od četiri milijuna tona žita iz zemlje preko ukrajinskih dunavskih luka, priopćilo je ukrajinsko Ministarstvo za infrastrukturu u ljeto 2022. godine.

Dunav, druga po dužini rijeka u Evropi, služi kao transportna ruta za hitno potrebno žito. Na prvi pogled to zvuči kao idealno rješenje - izvor bez mogućnosti Rusije da ucjenjuje. Ali nije sva tako jkednostavno. U veljači je Ukrajina objavila da je produbila kanal Bistro s 3,9 metara na 6,5 metara.

Kanal povezuje Crno more sa Čilijskim rukavcem Dunava. Ovaj rukavac rijeke u sjevernom dijelu delte Dunava čini granicu između Ukrajine i Rumunjske. U Bukureštu nisu bili sretni jer, kažu, produbljivanje nije bilo dogovoreno.

Osim toga su tu i brige zaštitara okoliša: produbljivanje rijeka i drugih vodotokova može imati značajne posljedice po biljke, životinje i kompletan ekosistem.

Produbljivanje rijeke: rizičan poduhvat

Tekuće vode u delti Dunava su međusobno povezane i čine osjetljiv sustav, koji omogućuje zajednički život velikog broja životinjskih i biljnih vrsta. Ovo prirodno stanište će se potpuno izmiješati produbljivanjem, boje se ekolozi. Alge koje proizvode kisik rastu u zonama plitkih voda. Međutim, kopanjem se stvaraju duboka riječna područja. Alge tamo odumiru jer do njih ne može doći dovoljno svjetlosti i mikrobi ih razgrađuju. A ovi mikroorganizmi tijekom procesa troše kisik.

Drugim riječima, smanjuju se područja u kojima se proizvodi kisik, a povećavaju se površine u kojima se on troši. To stvara takozvane rupe kisika, koje su opasne za ribe. „Takve mrtve zone stvaraju nepremostive prepreke za ribe koje migriraju, kao što su morska pastrva, losos ili rječna zmijuljica kada su na putu ka mrjestištima", objasnio je WWF u članku o produbljivanju Labe u ljeto 2020.

Osim toga, nivo podzemnih voda se usljed produbljivanja smanjuje, što ima dalekosežne posljedice. „Brzina vodene struje se povećava, voda brže otiče, a uticaj na rječno korito, važan prostor za kolonizaciju mikroorganizama, je razarajući", rekla je stručnjakinja WWF-a Beatrice Klaus Uredničkoj mreži Njemačke (RND) u ljeto 2022.

Povećana brzina struje takođe čini obalu nestabilnijom. Ovo može biti opasno za ljude koji žive uz rijeke koje su izdubljene. Kada dođe do poplave, obale brže popuštaju i voda uzima više prostora. Nekada su, na primjer, čitave obalne zone na Labi, koja je nekoliko puta produbljivana, morale biti ponovo utvrđene.

Dunav: rezervat biosfere i važan transportni pravac

Ušće Dunava je, poslije delte Volge druga po veličini rječna delta u Europi. Područje gdje se Dunav ulijeva u Crno more prostire se na oko 5.800 četvornih kilometara, od čega je 72 posto zakonski zaštićeno područje. U delti Dunava nalaze se različita staništa: velika područja trske, otoci od trske, pritoke i jezera su dom velikog broja životinjskih vrsta.

Ekolozi strahuju da će izdubljivanje kanala smanjiti nivo vode u cijeloj delti Dunava, ugrožavajući životinje i biljke. Značajno produbljivanje kanala Bistro „u srcu ukrajinskog rezervata biosfere delte Dunava ugrozilo bi ekološki osjetljivo područje zaštićeno s nekoliko međunarodnih sporazuma", rekla je stručnjakinja WWF-a Irene Lucius za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Međutim, Dunav je od početka ruske invazije na Ukrajinu postao znatno važniji za transport ukrajinskog žita. Promet robe u ukrajinskim dunavskim lukama se utrostručio od ožujka 2022. godine. Od 17 milijuna tona izvezene robe, 11 milijuna tona je bila hrava. Za teško natovarene teretne brodove rijeka mora imati određenu dubinu – i zato je produbljivanje Dunavskog kanala Ukrajini toliko važno.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu