Doživotni zatvor, ali neodgovorena pitanja ostaju

Beate Zschäpe (43), članica terorističke grupe Nacionalsocijalističko podzemlje, osuđena je na kaznu doživotnog zatvora kao suučesnica u ubojstvu devet osoba, većinom turskog porijekla, i jedne policajke, motiviranih mržnjom prema strancima u Njemačkoj. Suđenje je počelo 6. svibnja 2013. pred Visokim pokrajinskim sudom u Münchenu. Presuda još nije pravomoćna.

Što je NSU?

Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU) je bilo neonacističko terorističko udruženje formirano oko 1999. godine. Prema dosad poznatim službenim informacijama, njega su činila dva muškaraca: Uwe Mundlos i Uwe Böhnhardt te jedna žena: Beate Zschäpe. Njih troje su porijeklom iz Jene; od 1998. su živjeli u ilegali u Kemnitzu i Zwickauu.

Optuženi su da su između 2000. i 2007. ubili devetoro migranata i jednu njemačku policajku, te da su izveli tri napada eksplozivom (U Nürnbergu 1999., Kölnu 2001. i 2004.) kao i 15 oružanih pljački. Policija procjenjuje da su širom Njemačke imali mrežu od oko 100 do 200 pomagača, među kojima su i neki vodeći ljudi desno ekstremnih stranaka.

Kada je otkriveno postojanje NSU-a?

U Heilbronnu je 26. travnja 2007. ubijena policajka Michele Kiesewetter. Dugo nitko nije uočio vezu tog s drugim neriješenim ubojstvima. Nakon propale pljačke jedne banke u studenome 2011. godine pronađena su tijela navodnih pljačkaša u spaljenoj kamp-kućici. Bili su to Uwe Mundlos i Uwe Böhnhardt. Oni su, kako prenosi policija, oduzeli sebi živote kako bi izbjegli uhićenje.

Da su to bili pripadnici desničarsko-ekstremističke i terorističke grupe NSU i da su stajali iza serije ubojstava postalo je poznato nešto kasnije i to nakon video snimke poslanog na adresu medija i različitih organizacija stranaca u Njemačkoj. Još jednu kopiju video snimke policajci su otkrili u ruševinama stana, koji je raznijet eksplozijom 4. studenoga u gradu Zwickauu na istoku Njemačke. To je bilo djelo Beate Zschäpe, koja je od siječnja 1998. tu živjela u ilegali s Mundlosom i Böhnhardtom.

Kakva je uloga tajne službe?

Njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka je tijekom niza godina u okruženje NSU-a ubacila mnogo špijuna i imala je na neonacističkoj sceni svoje plaćene informante. Ti ljudi kao pripadnici tajne službe ne mogu biti svjedoci na suđenjima. To se također odnosilo na njihove nalogodavce i kontakt-osobe u samoj Službi. Nakon što je u Službi za zaštitu ustavnog poretka uništeno više paketa s dokaznim materijalima, postalo je jasno da je ona sustavno onemogućavala rasvjetljavanje deset ubojstava, 43 pokušaja ubojstva i 15 pljački.

Sa stajališta obitelji žrtava rasvjetljavanje zločina Nacionalsocijalističkog podzemlja – nije uspelo. Oni su se oslonili na kancelarku Angelu Merkel i njezine riječi izrečene 23. veljače 2012. godine na komemoraciji za žrtve NSU-a: „Učinit ćemo sve da rasvijetlimo ubojstva, otkrit ćemo suučesnike i sve počinitelje izvesti pred lice pravde."

Koja pitanja su ostala otvorena?

Mnoga pitanja su još otvorena. Jedno od njih, koje posebno muči članove obitelji ubijenih, glasi: kako je NSU birao svoje žrtve? Odgovor na to nije dala ni sama Beate Zschäpe. Ona je za ubojstva navodno saznavala tek nakon što su bila počinjena.

Odvjetnici obitelji žrtava su uvjereni da je NSU imao mnogo više pristaša i pomagača nego što ih je izvedeno pred sud. Na jedno od najvažnijih pitanja: kako je jedna teroristička grupa mogla ubijati i pljačkati gotovo čitavo desetljeće a da pri tome ostane neotkrivena, također nema zadovoljavajućeg odgovora. Služba za zaštitu ustavnog poretka svakako zna o tome mnogo više nego što je otkrila javnosti.

Otvorena pitanja imaju i brojne parlamentarne komisije za istraživanje NSU-zločina. U Bundestagu su postojale dvije, a posljednju je predvodio demokršćanski zastupnik Clemens Binninger. I on sumnja u tezu o triu koji se sastojao samo od Beate Zschäpe, Uwea Mundlosa i Uwea Böhnhardta.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.