Do zajedničke Europe kroz aule fakulteta

Christina dolazi iz Bremena na sjeveru Njemačke i zahvaljujući Erasmusu je provela proljetni semestar 2015. u Zagrebu. Kaže kako ju je studij u glavnom gradu Hrvatske naveo da bude tolerantnija, otvorenija i spremnija da pomogne drugima. "Ovako znate kako je to kad pokušate kupiti autobusnu kartu ako ne znate jezik. Tako ste onda spremniji pomoći drugim ljudima i u drugim problemima svakodnevnice", kaže Christina.

Ona studira turističke znanosti u Bremenu tako da je odabrala Hrvatsku kao svoje odredište. Dodatni razlog je bio i što  privatno veleučilište VERN, gdje je provela svoj semestar, nudi nastavu i na engleskom jeziku. I zato jer je Zagreb, kako kaže, "topao i sunčan za razliku od sjevera Njemačke". Očito nije znala da Zagreb zna izgledati i posve drugačije kao sada u siječnju.

Ali je ipak ispalo da je to bio dobar izbor: Christina je bila oduševljena kreativnim načinom studiranja na veleučilištu, a sretna je i što je upoznala nove kolegice i kolege iz Hrvatske. Ali je i primijetila razliku između onih koji su i sami bili negdje drugdje u Europi od onih koji su čitavo vrijeme ostali kod kuće. "Erasmus stvarno čini razliku. Oni koji nikad nisu nigdje bili, nisu bili tako tolerantni i znatiželjni. Nisu zapravo niti željeli razgovarati s nama na engleskom."

Usprkos tome, Christina je i u Zagrebu našla svoje društvo, a posljednje prepreke su nestale na zajedničkom izletu na jedan od hrvatskih otoka. Uz hrvatsko vino, svi su se bolje razumjeli: "Vidjeli su da smo i mi posve isti kao i oni", kaže Christina.

Impresivni učinak na mlade ljude

Upravo je to ideja Erasmusa: taj europski program razmjene studenata zapravo nije nazvan po Erazmu Roterdamskom - mada mu dobro pristaje obzirom na karijeru tog nizozemskog humanista i književnika i gosta mnogih dvorova tadašnje Europe. To je kratica za European Region Action Sheme for Mobility of University Students koji sada postoji već točno 30 godina i koji se pokazao kao jedan od golemih uspjeha u procesu ujedinjavanja Europe.

U tom razdoblju u tom programu je oko tri milijuna studentica i studenata pohađalo nastavu na nekom sveučilištu izvan svoje domovine. I njemačka ministrica za obrazovanje Johanna Wanka kaže kako je taj program jedna od onih stvari koje su "stvarno profunkcionirale" u Europi. "Upravo je impresivno vidjeti broj tih studenata i vidjeti kakav učinak ima kraći ili duži boravak u inozemstvu na naše mlade ljude", kaže njemačka ministrica.

Koncept ovog programa jest da studenti neko vrijeme mogu studirati na nekom drugom europskom sveučilištu bez dodatnih troškova i bez da "gube vrijeme" na vlastitom fakultetu jer im se priznaje sve što tamo nauče i polože. Studenti od svog sveučilišta dobivaju i mali džeparac koji ovisi o zemlji u koju odlaze - i naravno o blagajni fakulteta. Osim svih članica Europske unije u tom programu sudjeluju i Makedonija, Island, Liechtenstein, Norveška i Turska makar partnerskih zemalja ima doslovce diljem svijeta, od Kanade do Japana i Južnoafričke Republike.

Nije sve niti u akademskom znanju

Najveći broj studenata koji koriste program Erasmus dolazi iz Španjolske, a slijede Francuska, Njemačka i Italija. Na ljestvici najpopularnijih odredišta opet vodi Španjolska, a slijede Njemačka, Francuska i Velika Britanija.

Tako je i Lisa, makar Berlinčanka, doista postala prava Europljanka: jesenski semestar 2009. je provela u Malagi u Španjolskoj na putu da završi prvi stupanj europskih studija na Sveučilištu Maastricht u Nizozemskoj. Kaže nam da svi koji su dovoljno odvažni i znatiželjni da provedu dio studija u inozemstvo u pravilu se vraćaju kući bogatiji za jedno dragocjeno iskustvo: "Stvarno sam upoznala ljude oko mene u Europi. Uglavnom je to upoznavanje kulture i jezika dok ste zajedno s drugim studentima programa Erasmus."

Doduše, Lisa nam priznaje da razina studija u Malagi nije baš bila na razini njezinog sveučilišta, ali zapravo nije sve u akademskom znanju: "Tako naučite stvari koje ne bi mogli naučiti kod kuće. Srela sam nekoliko studenata iz Grčke baš kada je u njihovoj zemlji počela financijska kriza. Kada ste vidjeli njihove probleme i muke i kada ih i osobno poznajete, onda imate posve drugačiju perspektivu", kaže nam Lisa.