Dobre zarade na pokladnom ludovanju

Čak i onaj tko ne živi u Porajnju ne može previdjeti da je u četvrtak (12.2.2015.) počelo ludovanje. Galerije fotografija po portalima na internetu ili vijesti na televiziji pokazuju da po ulicama u gradovima dominiraju maškare. Već od jutra se po ulicama susreću kauboji i indijanci, princeze i pirati ili još luđe maskirani prolaznici, primjerice kao tuš-kabina ili iPhone.

To mora biti skupo. Jer, očito nisu svi sami radili svoje kostime. U gradovima poput Kölna postoje trgovine koje prodaju samo pokladne kostime, a postoje i takve koje kostime iznajmljuju. Ali, ako se želi doznati koliko Nijemci troše za karnevalsko oblačenje, nastaje problem. Jer, u međuvremenu se ne slavi samo karneval pod maskama, nego i "Halloween", uvezen iz Amerike. Zato se ne mogu dobiti točne brojke, barem ne aktualne.

Važno je prikladno vrijeme

Najvažnija pretpostavka za uspješan pokladni posao je vrijeme: "Može biti hladno, može padati i snijeg - ali samo da ne pada kiša", to je molitva koju svetom Petru upućuje Dieter Tschorn iz odjela za karneval Njemačkog saveza industrije igračaka (Deutscher Verband der Spielwarenindustrie). Ova udruga, koja zastupa oko dvije trećine toga tržišta u Njemačkoj, uočila je da većina ljudi kostime kupuje spontano. A ako pada kiša, ljudi ostaju kod kuće - i ne troše na maske i kostime.

Prošle godine su poduzeća koja zastupa ovaj Savez prodala kostime u vrijednosti od 271,5 milijuna eura. Devedeset posto otpada na karneval, ostatak na Noć vještica (Halloween). Prodano je 2,5 milijuna kostima za odrasle i 1,1 milijun kostima za djecu. Osim toga prodano je još 770.000 perika, dva milijuna šešira i 6,6 milijuna setova za šminkanje.

Gotovo pola milijarde samo u Kölnu

Karneval u Porajnju je prije svega stvar karnevalskih udruga. U gotovo 5.000 karnevalskih društava organizirano je oko 2,6 milijuna ljudi. A društva su okupljena u Savezu njemački karneval (Bund Deutscher Karneval, BDK)

Prema podacima BDK-a u 2012. godini je karnevalski promet samo u Kölnu iznosio gotovo 460 milijuna eura. Hoteli i gostionice su utržili 165 milijuna eura, prodavači i iznajmljivači kostima oko 85 milijuna.

Što se tiče hotela, valja imati na umu da oni za vrijeme karnevala gube jedan od važnih izvora prihoda. U to vrijeme se, naime, u Porajnju održava manje sajmova i kongresa koji inače donose najveći broj noćenja. Ali, izgleda da se to isplati. Prema podacima BDK-a gradski blagajnici Kölna i okolnih općina zahvaljujući karnevalu uberu dodatnih pet milijuna eura poreza na obrt.

Svježe karamele

Statistički odjel radio postaje DRadio-Wissen došao je do sljedećih podataka u vezi s karnevalom. Dok u Kölnu karnevalski promet iznosi 460 milijuna eura, na razini cijele Njemačke on je gotovo tri puta toliki, naime milijardu i 400 milijuna eura. Taj promet se generira tijekom cijele godine. U cijeloj Njemačkoj od karnevala živi oko 3.000 poduzeća koja tijekom cijele godine zapošljavaju 40.000 ljudi.

Pored proizvođača kostima, maski i šminke od karnevala profitiraju osobito proizvođači slatkiša. Samo na najvećoj karnevalskoj povorci na Pokladni ponedjeljak, a to je ona u Kölnu, sudionici povorke bace među gledatelje 330 tona bombona, 700.000 tabla čokolade i 220.000 kutija bombonjera. Iako je možda poneki bombon ostao od prošle godine (kod karamela valja pogledati rok trajanja), i njih je trebalo proizvesti.

Sve je gotovo do Pepelnice

Ove godine su odlične pretpostavke, barem vremenske, za dobar karnevalski posao. Tijekom vikenda meteorolozi su najavili toplije i suho vrijeme. Na pokladni ponedjeljak će tako samo u Kölnu pokladnu povorku pratiti oko milijun ljudi, većinom namaškarenih.

Mnogi će loviti "Strüßcher" i "Kamelle" (bukete cvijeća i bombone), popiti sigurno više od jednoga "Kölsch-a" (tipično kelnsko pivo), platiti ulaznicu na tribinu ili za korištenje javnog zahoda, a neki će platiti i sobu u hotelu. Koliki će biti promet? To ne želimo odmah znati, ima vremena do Pepelnice.