Dodikova „klasična retorika“ ili najava promjena?

„Nemam vremena za ljenčarenje. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu najduže za godinu ne uspijem vratiti Bosnu i Hercegovinu (BiH) sa sadašnjeg puta samouništenja na pravi put, ja napuštam Predsjedništvo, vraćam se u Banjaluku pa neka sve propadne“, kazao je Milorad Dodik novinaru Agencije Sense i suradniku Al Jazeere Zekerijahu Smajiću u Bruxellesu.

Dodik kaže da je to „iako ne baš doslovno tako" rekao i visokim dužnosnicima Europske unije pozivajući ih da BiH ne postavljaju preteške uvjete za kandidatski status.

Dodik je kazao i da nije sporna teritorijalna cjelovitost BiH, već njena nefunkcionalnost. Ponovio je da srbijanski funkcionari u njegovom prisustvu nikada nisu govorili o rasturanju BiH. „Mi smo realisti“, rekao je Dodik. Dodao je da u ovom času BiH vidi kao „karikaturu od države“ i da bi je volio vidjeti kao „harmoničnu zajednicu sastavljenu od dva ravnopravna entiteta u kojoj nitko nikoga ne negira, niti itko ikome smeta da napreduje“. Naglasio je da je BiH složena država, da nema izgleda da u skorijoj budućnosti postane građanska, a da „nikada neće biti unitarna“.

Dragan Bursać: „Ovo je klasična dodikovska retorika"

Odgovarajući na pitanje mogu li se njegovi posljednji nastupi smatrati „preobraženjem" iz srpskog nacionalista u reformista od državnog, a ne samo entitetskog značaja, Dodik je odgovorio da je spreman dati sve od sebe kako bi građani ostali u BiH, kako bi se gradili autoceste, plinovodi i drugi objekti. Pozvao je „službeno Sarajevo“ da se odrekne politike „podaništva“, a tamošnje političare da se počnu ponašati „državnički“. „Ja sam transparentni pragmatičar koji na BiH gleda očima realista i tako se i ponašam. Svi me baš u tome i ne razumiju dobro, ali to nije do mene", kazao je Dodik.

U prvim reakcijama, kolumnist Dragan Bursać kaže da je ovo „klasična dodikovska retorika". „Dodik ovako govori da bi ostao u središtu medijske pozornosti. Samo ga pratite, za par tjedana će ponovo pričati o odcjepljenju Republike Srpske (RS). Kako takvom čovjeku bilo što vjerovati? Strašno je i žalosno što je u Predsjedništvu i što kao predsjedavajući hoda po onim zemljama gdje ga još puštaju. Bilo bi dobro zabilježiti ove njegove izjave i uporediti ih s početkom kampanje za lokalne izbore 2020. godine“, kaže Bursać za Deutsche Welle.

Amir Sužanj: „Europljani su svjesni Dodikove prevrtljive političke uloge"

Podrobnije analize, međutim, upućuju na zaključak da su promjene moguće, posebno u politici „pragmatičnog“ Milorada Dodika kojeg je međunarodna zajednica svojevremeno „na tenkovima dovela na vlast u RS-u“. Govoreći o Dodikovim motivima i eventualnim pritiscima pod kojima bi on mogao promijeniti odnos prema vlastitoj državi, bosanskohercegovački novinar Amir Sužanj podsjeća da je Milorad Dodik posljednjih nekoliko godina proveo u svojevrsnoj diplomatskoj izolaciji.

„Ne treba zaboraviti da su ga kao predsjednika RS-a primali samo visoki dužnosnici u Beogradu i Moskvi i  da su mu sva druga vrata bila zatvorena. To je na međunarodnom planu bila cijena njegove nacionalističke platforme, kojom je osvajao izbore u RS-u. Međutim, Dodik bi se lako opet mogao transformirati u kooperativnog funkcionara. Za to postoje dva razloga. Ostanak na dosadašnjem kursu sukoba sa zapadnim političkim krugovima za njega bi, bez obzira na poziciju na domaćem planu, značilo odlazak u političku prošlost, jer takva vrsta međunarodne izolacije svakom političaru nosi neminovan kraj. S druge strane, pragmatični europski diplomatski krugovi svjesni su Dodikove prevrtljive političke uloge i pružit će mu priliku za političku transformaciju. Njihova logika je jednostavna. Ako se Dodik za kratko vrijeme od kooperativnog pulena međunarodnih krugova koji su ga na tenkovima i doveli na vlast, zbog pragmatičnih razloga i u dnevnopolitičke svrhe pretvorio u krutog ultranacionalista, zašto se zbog političkog pragmatizma opet ne bi transformirao u kooperativnog lidera spremnog na kompromise? Tako bi europski krugovi kupili svoju nekadašnju uzdanicu, izmičući je iz sfere ruskog utjecaja", kaže Sužanj za Deutsche Welle.

Cijena političkog preobražaja

Naš sugovornik podsjeća da su Dodikovi politički ideali uvijek bili podređeni njegovoj sklonosti ka političkim povlasticama, zbog čega ga na Zapadu tretiraju kao „potkupljivog politikanta“. Sužanj naglašava da je Dodik dolaskom u Sarajevo i stupajući na funkciju u državnom Predsjedništvu „izašao iz političke provincije u kojoj je bio dugi niz godina kao visoki funkcionar RS-a".

„Dodik će iskoristiti svaku šansu da sebi opet priskrbi politički kredibilitet na međunarodnom planu, pa i po cijenu postepenog i neprimjetnog skretanja s kursa beskompromisnog borca za interese RS-a. Međutim, ako njegova očekivanja od evropskih krugova ne budu ispunjena, odnosno ako u briselskim zdanjima budu pokušali taktizirati s njegovim povratkom u krug 'kooperativnih političara', nema nikakve sumnje da će Dodik ponovo prizivati 'izvorni', 'autentični' i 'funkcionalni' Dayton, nastojeći da BiH vrati u kriznu zonu, vodeći je preko RS-a direktno u sferu ruskog uticaja u ovom dijelu Evrope. On je to spreman učiniti čak i po cijenu nestabilnosti i konflikta usko vezanih za situaciju na Kosovu", kaže Sužanj.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je u ponedjeljak (4.3.) europskim dužnosnicima u Bruxellesu uručio odgovore BiH na dodatna pitanja iz upitnika Evropske komisije. Zvaničnici BiH, među kojima i Dodik, nadaju se kandidatskom statusu ove zemlje za punopravno članstvo u EU do kraja 2019. godine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android