Doviđenja Jamajko - i što sad?
21. studenoga 2017
Ponovo velika koalicija?
To nije vjerojatno. SPD je još na dan izbora prije osam tjedana objavio da će prijeći u oporbu i (za sada) ostaje pri tomu. Dapače, šef stranke Martin Schulz je naglasio da je SPD u svako doba spreman za nove izbore. A potpredsjednik stranke Ralf Stegner je objavio na Twitteru da se prekidom pregovora o novoj mogućoj koaliciji „situacija za SPD ne mijenja".
Manjinska vlada kao opcija?
Teško. U politički nemirnim vremenima bi za kancelarku Angelu Merkel (CDU) bilo vrlo nezgodno da pri donošenju svakog zakona mora tražiti podršku nekog oporbenog zastupničkog kluba. Mogućoj koaliciji kršćanskih demokrata i liberala bi za većinu nedostajalo 29 mandata, a onoj CDU/CSU-a i Zelenih čak 42 glasa.
Osim toga, taj model koji je u drugim državama uobičajen, u Njemačkoj još nikada nije oproban na saveznoj razini. Odmah poslije izbora za Bundestag kancelarka je objavila: „Namjera mi je da dobijemo stabilnu vladu u Njemačkoj." SPD je sa svoje strane isključio mogućnost toleriranja manjinske vlade Angele Merkel.
Novi izbori?
Članak 63. njemačkog Ustava predviđa sljedeći scenarij: predsjednik države mora najprije predložiti nekoga za dužnost kancelara. Ta osoba preuzima tu dužnost ako za nju glasa više od polovice zastupnika u njemačkom parlamentu (tzv. „kancelarska većina"). Ako prijedlog predsjednika države ne dobije većinu, počinje druga faza: Bundestag ima dva tjedna vremena da se apsolutnom većinom složi oko jednog kancelarskog kandidata. Nije propisano koliko puta se o tome može glasati, baš kao ni broj mogućih kandidata. Ako se u roku od dva tjedna na taj način ne dođe do kancelara, počinje treća faza – u kojoj je za izbor dovoljna i relativna većina: pobjednik je onaj tko dobije najviše glasova.
Tada je ponovo na potezu predsjednik države. On može imenovati kancelarom ili kancelarkom manjinske vlade onoga tko je izabran relativnom većinom, ali može i raspustiti parlament. U tom slučaju se u roku od 60 dana moraju održati novi izbori.