Egipat - najjača vojna sila u regiji

920.000 vojnika i zapovjednika, 440.000 vojnih službenika, plus gotovo pola milijuna rezervista: egipatska vojska jedna je od najmoćnijih na svijetu. Na nedavno objavljenom indeksu "Global Firepower " ona zauzima deveto mjesto od 138 vojski.

Egipatska vojska jaka je ne samo po sastavu, već i po opremljenosti. Posjeduje 1.054 zrakoplova, uključujući 215 borbenih aviona i 81 borbeni helikopter. Pored toga, u njezinom vlasništvu je i preko 4.295 tenkova i 11.700 oklopnih vozila, plus gotovo 1.100 raketnih bacača.

No te su brojke ipak skromne u odnosu na najjaču vojsku na svijetu – onu američku. Ona broji skoro 2,3 milijuna vojnika i zapovjednika, ima skoro 13.300 zrakoplova i gotovo 6.300 tenkova.

Ali egipatska vojska je daleko najjača na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi. Slijedi Turska, koja je na 11. mjestu i Iran na 14. mjestu. Najjača vojska u Perzijskom zaljevu je saudijska. Nalazi se na 17. mjestu i broji 803.000 vojnika. Raspolaže s 879 zrakoplova i 1.069 tenkova.

Ovaj indeks doduše ne uzima u obzir kvalitetu i starost oružja te broji samo konvencionalno, ali ne i atomsko oružje.

Mirovni sporazum iz 1979. osnažio vojsku

Egipat je posljednjih godina kontinuirano među prvima na ljestvici i to od 2014. godine. 2018. došlo je do malog pada, ali u međuvremenu se pozicija popravila. Egipatska vojska ima dugu povijest i u tome treba tražiti razloge njene snage, kaže Günter Meyer iz Centra za istraživanje arapskog svijeta na Sveučilištu u Mainzu. "Njena današnja snaga počiva na mirovnom sporazumu između Izraela i Egipta iz 1979. godine. Od tada egipatska vojska od Sjedinjenih Država svake godine dobiva oružje u vrijednosti od otprilike 1,3 milijarde dolara. Amerikanci su se tada obavezali na podršku, kako Egiptu tako i Izraelu.”

Egipatska vojska ojačala je i proširila svoj sastav i opremu i za vrijeme mandata sadašnjeg predsjednika Abdela Fataha al-Sisija. Prema studiji koju je izradio Carnegie Middle East Center jačanje vojske bilo je važno zbog nekoliko faktora: sve veće prijetnje nacionalnoj i regionalnoj sigurnosti, pojačanog pritiska Washingtona te suradnje egipatske vojske s drugim partnerima, posebno Rusijom i Francuskom. Drugi faktor jačanja vojske bila je odlučnost Al-Sisija da se obrani od mogućeg državnog udara. "Iz tih razloga on je navaljivao na prijeko potrebnu reviziju egipatske vojne doktrine, nabavke oružja i sposobnost suradnje sa savezničkim snagama", stoji na web stranici Carnegie Centra. Nejasno je jesu li te reforme praćene poboljšanjima u obuci regruta, održavanju vojne opreme i općoj pripravnosti snaga.

Unutarnje-politička uloga vojske

"Egipatska vojska ima važnu ulogu u unutarnjoj i vanjskoj politici zemlje”, kaže Günter Meyer u intervjuu za DW-u. Vojska je, kada je u pitanju unutrašnjost zemlje, angažirana uglavnom na Sinaju. Otkako je tamo prisutna džihadistička organizacija Islamska država (IS), sigurnosna situacija na Sinaju jako se pogoršala." Ali unatoč masovnoj vojnoj nazočnosti, vlada do sada nije uspjela staviti pod kontrolu niti uništiti Islamsku državu na Sinajskom poluotoku. To pokazuje da glavni domaći problemi ostaju neriješeni", primjećuje Günter Meyer.

Said Saddiki, stručnjak za međunarodno pravo i međunarodne odnose na Sveučilištu Fez u Maroku, dodaje da je tamošnja situacija utjecala i na politiku nabavke vojne opreme. On kaže da su "konkretni sigurnosni izazovi na Sinaju važan faktor u odabiru oružja, njegove veličine i vrste".

Vanjskopolitički izazovi

Vojska, međutim, prije svega igra ulogu na egipatskom vanjskopolitičkom planu. U Jemenu, gdje se Egipat u okviru međunarodne koalicije predvođene Saudijcima bori protiv Hutija, egipatska vojska je više puta je izvodila bombaške napade, piše njemački politički magazin Der Spiegel.

Važnu ulogu vojska ima i u egipatsko-etiopijskom sukobu oko izgradnje hidroelektrane. Etiopija želi izvući značajne količine vode iz Plavog Nila. "To bi masovno ugrozilo opskrbu u Egiptu jer bi rezultiralo smanjenim priljevom vode", kaže Günter Meyer. "Bila bi ugrožena egzistencija skoro stotinu milijuna Egipćana. Egipat je više puta prijetio da će vojno intervenirati, ukoliko se ne nađe zadovoljavajuće rješenje."

Zamjenski rat u Libiji

I u Libiji Egipat vidi veliki izazov. Nakon nekoliko godina građanskog rata, susjedna zemlja postala je poprište međunarodnog sukoba. Vlada u Kairu strahuje da će se Muslimansko bratstvo uspjeti reorganizirati u ovoj susjednoj zemlji, nakon što je u Egiptu krvavo ugušeno za vrijeme mandata Al-Sisija. Pored toga, Muslimansko bratstvo u Libiji podržavaju Turska i Katar. "U ovom zamjenskom ratu egipatska vlada najavila je vojnu intervenciju", kaže Günter Meyer i dodaje: "Vlada u Kairu blisko surađuje s libijskom vladom u egzilu u Tobruku, koja je najavila da će, ukoliko Turska pokrene invaziju, zatražiti od Kaira vojnu intervenciju. To bi onda značilo otvoreni sukob."

Ozbiljnost i mogućnost takvog scenarija u Kairu pokazala se u posljednjih nekoliko tjedana kada je vojska izvela nekoliko velikih manevara na egipatskoj mediteranskoj obali. No upitno je hoće li se egipatska vojska zaista usuditi upustiti se u oružani sukob s Turskom, kaže Said Saddiki u intervjuu za DW i zaključuje: "Još se ne zna može li egipatska vojska zaista doprinijeti promijeni ravnoteže snaga u Libiji u korist Kaira."