Zašto Pariz želi "prizemljiti" leteće taksije?

Grad Pariz izdat će rješenje kojim praktički zabranjuje testiranje letećih taksija tijekom Olimpijskih igara, koje počinju koncem srpnja u glavnom gradu Francuske.

Prethodno je nacionalna vlada dala dozvolu njemačkoj firmi Volocopter da za testiranje svog letećeg vozila koristeći plutajuću platformu za polijetanje i slijetanje na reci Seini.

Sada je povjerenik grada za pitanja zaštite okoliša Dan Lert priopćio da su gradske vlasti prihvatile zahtjev lokalnog ogranka Komunističke partije da se spriječi testiranje letećih automobila.

„Leteći taksiji su ekološki apsurd namijenjen ultra-bogatašima“, rekao je Lert, inače političar stranke Zelenih.

On je nazvao „demokratskim skandalom“ to što centralne vlasti „nasilno“ nameću ovakve projekte Parizu.

Lert je naveo da jedan let takvim taksijem – koji funkcionira praktički kao veliki dron na baterije – troši trideset puta više energije nego vožnja podzemnom željeznicom, te dodao da se tako emitira 45 puta više štetnih plinova.

Iz njemačkog Volocoptera još nitko nije komentirao odluku grada Pariza, prenosi agencija AFP.

Francuska vlada je prije nekoliko dana dala zeleno svjetlo za „taksidrom“ u blizini pariške željezničke stanice Austerlitz u gradskom centru, nedaleko od Botaničkog vrta i katedrale Notre Dame.

Izvan gradskog centra već postoji više takvih prostora za polijetanje i slijetanje.

Utrka za prvi komercijalni let

Prema dozvoli koju je izdala vlada, smiju se obavljati samo besplatni letovi kao demonstracija onoga što te letjelice mogu. Komercijalni letovi još nisu dozvoljeni.

No, Pariz bi bez sumnje bio velika reklama za Volocopter na tržištu letećih taksija gdje se brojne njemačke, kineske i američke firme pokušavaju „probiti" svojim letjelicama. Oko 150 firmi širom svijeta trenutno radi na tome.

U letećem taksiju koji bi, kako je bilo planirano, trebalo demonstrirati tijekom Igara, ima mjesta za dvoje putnika. On izgleda kao helikopter na čijem je krovu ukrug raspoređeno 18 malih propelera.

Još uvijek ima pilota – ali je ideja da jednog dana dobije dozvolu da leti autonomno.

U veljači ove godine je Volocopter već dobio dopuštenje njemačkog Saveznog zavoda za zrakoplovstvo da krene u serijsku produkciju letjelice.

No, Volocopter se ovog lipnja jedva spasio bankrota nakon što je tvrtka ipak osigurala svježi novac za pokretanje serijske proizvodnje. Nadaju se da će još ove godine obaviti prve komercijalne letove – osim Pariza, spominje se i Rim.

Velika dilema budućnosti

O urbanom prometu budućnosti se intenzivno raspravlja širom svijeta. Jedno od pitanja je i trebamo li više – letjeti?

Osim mogućnosti isporuke robe dronovima, sve češće se priča i o letećim taksijima. Znači li to da bi nebo bilo krcato letjelicama kao u filmu „Peti element"? Kako bi letjelice komunicirale između sebe kako bi se izbjegle nesreće?

Koliko je to uopće praktičan prijevoz ako se mora otići do nekog posebnog „taksidroma" koji je možda na vrhu nekog nebodera? I na kraju, gdje je logika da prijevoz – umjesto da bude masovan i željeznički – bude još više personaliziran i troši još više energije, a da pritom bude i skuplji?

Usprkos dilemama, sve više gradova širom svijeta najavljuje testiranja i probne letove. Djeluje da se najdalje odmaklo u Kini gdje je firma EHang u travnju počela s prodajom svojih putničkih dronova.

Koštaju po 300.000 eura, premda još uvijek imaju skromne performanse – mogu razviti brzinu do 130 kilometara na sat, a s jednim punjenjem baterije lete svega 25 minuta.

Ovih dana je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovio da će Beograd imati leteće taksije tijekom izložbe Expo 2027. godine i podsjetio da su mu se ljudi smijali kad ih je prvi put spomenuo. „Ako sam rekao da će biti leteći taksi, bit će." Prema njegovim riječima, pregovara se sa šest kompanija i vlada veliko zanimanje.

A dok se u svijetu čeka na leteći taksi, u Zagrebu je prije nekoliko dana predstavljen robotaksi. Premijeru je obilježio ipak jedan „gaf" – na premijeri je Mate Rimac preko aplikacije pozvao robotaksi, međutim on se oglušio na taj poziv i nije se pojavio.