Eksplozivno naslijeđe sovjetskih vremena

Neugledno selo Cobasna udaljeno je oko 200 kilometara od granice koja razdvaja Republiku Moldaviju od separatističke regije Pridnjestrovlje, na drugoj strani rijeke Dnjestar. Nakon raspada Sovjetskog Saveza Pridnjestrovlje je proglasilo neovisnost, ali ga nijedna država nije priznala. Bivša sovjetska republika Moldavija izgubila je doduše kontrolu nad tom regijom, ali još uvijek Pridnjestrovlje tretira kao dio svog državnog teritorija.

U Cobasni se nalazi ogromno skladište streljiva, kontroliraju ga oružane snage Pridnjestrovlja i ruske mirovne trupe, koje su tamo stacionirane nakon ratnih sukoba 1992. Iako se Ruska Federacija na summitu OESS-a 1999. obvezala da će povući snage iz Pridnjestrovlja, tamo se još uvijek nalazi oko 1.500 ruskih vojnika. U skladištu Cobasna su ostaci naoružanja bivše sovjetske 14. armije, ali i oružje i streljivo koje je povučeno iz bivših „bratskih država“ DDR-a i Čehoslovačke.

Prije svega zbog ukrajinske krize vlada veliki strah u moldavskom glavnom gradu Kišinjevu da bi oružje moglo biti upotrijebljeno. Bivši moldavski ministar obrane Vitalie Marinuta vidi i druge opasnosti. U razgovoru za DW taj general kaže da je, po njegovoj osobnoj računici, koju su potvrdile i neke međunarodne organizacije, u Cobasneu uskladišteno oko 20.000 tona streljiva za topništvo i pješaštvo, te dodatna vojna oprema. „Sudeći po jednoj studiji moldavske Akademije znanosti, učinak moguće eksplozije mogao bi biti identičan učinku eksplozija atomskih bombi u Hirošimi i Nagasakiju“, tvrdi Marinuta.

General dodaje da bi pod hitno nadzor nad skladištem trebali preuzeti međunarodni inspektori, obzirom da je već odavno prošao rok uporabe zaliha streljiva. Kontrola je važna i kako bi se spriječilo da oružje dođe u ruke inozemnih boraca, napominje on.

Ilegalna trgovina oružjem

Pridnjestrovlje je u više navrata optuženo za sudjelovanje u ilegalnoj trgovini oružjem. Reporteri istraživačkog projekta RISE Moldavija prošle su godine otkrili kako zapravo netko lako može doći u posjed streljiva iz Pridnjestrovlja. Reporteri su se predstavili kao zainteresirani kupci i tako su uspjeli doći u posjed bacača granata i pripadajućeg streljiva. Trgovci su im obećali da po želji mogu isporučiti oružje bilo koje vrste. Cjelokupna „transakcija“ se dogodila u moldavskom glavnom gradu Kišinjevu, što je po mišljenju RISE-a dokaz za neučinkovitost moldavskih sigurnosnih snaga.

Politolog Oazu Nantoi iz Kišinjeva polazi od toga da je Pridnjestrovlje u stanju proizvesti vlastito oružje. Za DW on kaže da je naoružanje iz separatističke regije u nekoliko etapa distribuirano na međunarodno tržište. Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća oružje je ilegalno dospjelo na Balkan i korišteno je u ratovima na području bivše Jugoslavije. Nantoi kaže da su doslovce postojali cjenici za oružje i streljivo. „Mi nemamo jamstvo da trenutna situacija s ruskim vojnicima na državnom teritoriju, s paravojnim snagama u Pridnjestrovlju i skladištem oružja u Cobasni ne bi mogla dovesti do nove destabilizacije u regiji“, tvrdi Nantoi.

Separatizam i terorizam

Regija Pridnjestrovlje nije poprište zainteresiranih skupina samo zbog ilegalne trgovine oružjem, kaže za DW bivši moldavski šef tajne službe Valentin Dediu: „Imali smo informacije da je ovdje oružje kupilo i više terorističkih organizacija. Ako separatizam poistovjetimo s terorizmom, onda možemo tvrditi da u Pridnjestrovlju postoje kampovi za obuku terorističkih skupina.“ Muškarci iz Pridnjestrovlja su, sudeći po izjavama našeg sugovornika, sudjelovali u akcijama u Ukrajini, uključujući i atentate u Odessi u 2014.

Nakon terorističkih napada u Parizu, moldavske sigurnosne snage su pojačale svoje mjere. Nekoliko muškaraca je uhićeno, oni su, kako se sumnja, sudjelovali u ratnim sukobima u Donbasu. Prošli tjedan je uhićena i jedna paravojna skupina koja je navodno planirala više napada u Republici Moldaviji. Zaplijenjene su i zemljopisne karte s mogućim ciljevima i više komada oružja. Otkriveno je i nekoliko teretnih vozila s ruskim maskirnim uniformama, koja su iz Pridnjestrovlja prebačena preko granice u Republiku Moldaviju.

Moldavski zastupnik Veaceslav Untila, predsjednik Odbora za sigurnost u parlamentu u Kišinjevu, ne isključuje mogućnost da bi paravojne skupine, slično kao i na poluotoku Krimu, mogle izazivati nerede.

Dozu nesigurnosti u Republici Moldaviji trenutno pojačava prvenstveno aktualna politička kriza. Proeuropski savez, diskreditiran zbog korupcije, još uvijek nije u stanju formirati stabilnu vladu. Proruske stranke žele iznuditi nove izbore, one vode u aktualnim anketama i u slučaju izborne pobjede cilj im je ponovno i jače povezivanje Moldavije s Moskvom. Opasnost novog kriznog žarišta na istočnoj granici Europske unije je sve realnija.