EP: BiH i Hrvatska na meti kritika

Podaci EU-a govore da je od 2018. godine oko 50.000 ljudi prošlo kroz BiH na putu ka zapadnoj Europi. Od toga je oko 8.000 ljudi ostalo u sjeverozapadnom dijelu BiH u Unsko-sanskom kantonu gdje se lokalne vlasti nose sa, kako Europska komisija procjenjuje, najvećim pritiskom i najvećim valom migranata. Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i pitanja državljanstva Dimitris Avramopoulos kaže da je Europska komisija od 2018. godine mobilizirala više od 36 milijuna eura kako bi se odgovorilo na hitne potrebe izbjeglica i migranata i kako bi ojačale sposobnosti upravljanja migracijama same države BiH.

”Zbog vrlo ograničenog postojećeg kapaciteta pet privremenih centara za prijem uspostavljeno je 2018. godine, a time i osiguran smještaj za 4.000 ljudi. Od toga je 30% obitelji s djecom, a 10% su maloljetnici bez pratnje. To je spriječilo humanitarnu krizu prošle zime”, navodi Avaramopoulos.

On međutim upozorava da zima ponovo dolazi. ”I pored sve podrške koju smo pružili i dalje postoji veliki pritisak, a situacija u BiH razlog je za zabrinutost, posebno u svjetlu zime koja dolazi. Svi želimo izbjeći pogoršanje situacije i novu humanitarnu krizu i činimo sve što možemo da pomognemo BiH u nošenju s ovim problemima”, zaključio je Avramopoulos.

Kriza najteža u USK, ocjenjuju u Bruxellesu

U raspravi koja se vodila u Europskom parlamentu naglašeno je da, iako se ukupno stanje oko priljeva migranata na Zapadnom Balkanu poboljšava, BiH postaje ”glavna ruta” migranata na putu prema EU-u. Kriza je najteža na sjeverozapadu zemlje u Unsko-sanskom kantonu, ocjenjuju u Bruxellesu.

”Mi želimo pomoći BiH da se nosi s tim problemima i pružiti pomoć onima koji su u najtežoj situaciji. Zato je najhitnije potrebno da vlasti BiH bez oklijevanja premjeste izbjeglice i migrante iz Vučjaka, koji je potpuno neprimjereni smještaj”, navodi finska ministrica Tytti Tuppurainen, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om. Ona je rekla da su predstavnici Unije u više navrata razgovarali s predstavnicima Bihaća kako bi se osiguralo zatvaranje Vučjaka i da je tom prilikom izražena i zabrinutost da postojeći prihvatni kapaciteti u BiH nisu dovoljni.

”Unatoč spremnosti EU-a da pruži financijsku pomoć, vlasti u BiH nisu dodijelile nova mjesta za uspostavljanje privremenih kampova, niti postoji velika spremnost da se osigura rad postojećih. Za to nam je potrebna i predanost bosansko-hercegovačkih vlasti”, poručuje finska ministrica.

”U takvim uvjetima nitko ne bi trebao živjeti”

Iako u EU navode da je broj dolazaka migranata na svim rutama ove godine smanjen za čak 90 posto u odnosu na 2018. godinu, nadležni povjerenik Avramopoulos kaže da Europska komisija pažljivo prati situaciju u BiH s posebnim fokusom na ”loše uvjete u Vučjaku”. ”U takvim uvjetima nitko ne bi trebao živjeti”, ocjenjuje Avramopoulos. On je pred Europskim parlamentom naveo da je Vučjak mjesto nekadašnjeg deponija smeća i da je u neposrednoj blizini minskih polja. ”Ta lokacija ne ispunjava ni minimum uvjeta za pristojan prihvat ljudi i zato financijska pomoć EU-a neće biti pružena za to mjesto”, izričit je Avramopoulos.

On navodi da je EU tražio od lokalnih vlasti da bez odlaganja premjeste ljude koji se nalaze u Vučjaku u druge privremene prihvatne centre. On kao ”prvi pozitivan korak” u tom pravcu vidi najavu vlasti entiteta Federacije da na raspolaganje stave dvije vojarne u blizini Sarajeva i Tuzle. ”Sad očekujemo da ta odluka bude provedena kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i omogućilo preseljenje osoba koje su trenutno u Vučjaku”, kaže Avramopoulos.

On dodaje da je Bruxelles dodatno zabrinut zbog prijavljenih slučajeva nasilnog vraćanja i lošeg tretiranja migranata na granici Hrvatske s BiH. On ponavlja da je bilo kakav oblik nasilja prema migrantima neprihvatljiv i da je EK uspostavila mehanizam nadgledanja poštivanja pravila EU-a kada je riječ o kontroli granice, ali i provedbi zakona o azilu od strane Hrvatske.

O odgovornosti za migrantsku krizu i ponašanju hrvatske policije

Zastupnici Europskog parlamenta složni su u ocjeni da situacija s migrantima na sjeverozapadu BiH ”premašuje” mogućnosti BiH - kako političke, tako i gospodarske. No rasprava se vodila i o tome koliko je Hrvatska odgovorna za stanje na granici s BiH. Zastupnik Europske pučke stranke iz redova hrvatskih parlamentaraca Karlo Ressler za situaciju u BiH krivi ”nekontrolirane i nezakonite ulaske migranata u tu zemlju”. On dodaje da je Hrvatska ta koja podnosi najveći teret migrantskog pritiska zbog svoje obveze da štiti vanjsku granicu EU-a, ali i da poštuje prava migranata.

"Imamo dužnost prema svim europskim građanima štititi najdužu kopnenu granicu Europske unije. Potrebno je zatvoriti kamp Vučjak, pomoći Bosni i Hercegovini da bolje upravlja migracijskim pritiskom i shvatiti da je ovo pitanje koje se tiče cijele Europske unije, a ne samo jedne države članice”, naveo je Ressler.

Njemački socijaldemokrat Dietmar Köster navodi da je 17.500 ljudi ”zaglavljeno” u regiji oko Bihaća, a da ih oko 1.000 živi na deponiju kod Vučajaka. ”Kada pokušaju prijeći granicu i zatraže azil u Hrvatskoj, hrvatska policija ih nasilno vraća. Nedostatak solidarnosti i empatije za ljude koji bježe je izraz ozbiljne krize ljudskosti u EU-u”, kaže Köster.

Europski liberali upozorili su da su ”problemi posljedica nezakonitog vraćanja s hrvatske granice". „Hrvatska migrantima ne dozvoljava da podnesu zahtjeve za azil i oni ostaju zaglavljeni na granici. Mora se više učiniti da se Hrvatska uskladi s našim očekivanjima prije ulaska u Šengensku zonu”, izjavila je zastupnica Tineke Strik.

Hrvatska zastupnica Ruža Tomašić rekla je da se migrantska kriza iz BiH ”prelijeva” na Hrvatsku, a da na migrantskoj ruti raste stopa kriminala. Ona je navela da zemlje preko kojih migranti stižu u BiH ”nisu od velike pomoći” u zaustavljanju ilegalnih tokova.

O pitanju migrantskih tokova na Zapadnom Balkanu već sljedećeg tjedna razgovarat će se na sastanku ministra unutarnjih poslova EU-Zapadni Balkan u Skoplju.