EPP: Ursula von der Leyen kreće po drugi mandat

Ursula von der Leyen je i službeno kandidatkinja EPP-a (Europska narodna stranka) za drugi mandat na čelu Europske komisije. Političarka njemačkog CDU-a je u četvrtak (7.3.) na kongresu EPP-a u rumunjskom Bukureštu i formalno dobila status "Spitzenkandidatin” za predstojeće europske izbore. Nominaciju von der Leyen je podržalo 400 delegata EPP-a, a njih 89 je bilo protiv. Deset glasačkih listića je bilo nevažeće. Von der Leyen je bila jedina kandidatkinja za tu funkciju na kongresu narodnjaka.

Odluka o tome tko će biti nova šefica ili šef Europske komisije donijet će se nakon EU-izbora u lipnju. U načelu se na tu dužnost bira glavnu kandidatkinju ili glavnog kandidata one stranačke obitelji koja je na europskim izborima ostvarila najbolji rezultat. U ispitivanjima javnog mnijenja trenutno najbolje kotira upravo kršćansko-konzervativni EPP. Zbog toga i von der Leyen ima vrlo dobre šanse da ostane na čelu Komisije i nakon izbora. 

Počinje predizborna kampanja

U govoru koji je održala na kongresu EPP-a Ursula von der Leyen je rekla da će se u kampanji fokusirati na sljedećim temama: borba za mir, sigurnost, sloboda i blagostanje. „Signal koji danas šaljemo iz Bukurešta je da je EPP sinonim za Europu, za jaku, sigurnu, bogatu, demokratsku i ujedinjenu Europu", rekla je 65-godišnja Njemica.

U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu ona je naglasila da je cilj nastaviti pomagati Kijevu, i to „tako dugo koliko to bude potrebno". Von der Leyen je potvrdila da EPP podržava plan da se u idućem sastavu Komisije etablira i jedna nova pozicija – povjerenice, odnosno povjerenika za obranu. 

Kao jednu od tema koje će obilježiti njezinu predizbornu kampanju von der Leyen je navela i klimatsku, odnosno agrarnu politiku. Riječ je o tome da se nastavi raditi na zaštiti okoliša, ali da se istovremeno vodi i računa o tome da EU i ubuduće bude gospodarski konkurentan. Glavna kandidatkinja EPP-a se osvrnula i na prosvjede europskih poljoprivrednika, te je naglasila kako je neprihvatljivo da oni neke svoje proizvode moraju prodavati po cijeni koja je manja od troškova proizvodnje.

„Najmoćnija žena svijeta"

Ursula von der Leyen, koju je američki magazin Forbes nedavno opet proglasio „najmoćnijom ženom svijeta", prije dolaska u Bruxelles na čelo Europske komisije bila je ministrica obrane SR Njemačke u vladi tadašnje kancelarke Angele Merkel. Ona je majka sedmero djece, doktorirala je na medicini, a tijekom političke karijere u Njemačkoj je obnašala i dužnost savezne ministrice obitelji, savezne ministrice rada – odnosno ministrice za socijalna pitanja u vladi savezne zemlje Donje Saske.

Šef CDU-a Friedrich Merz je na kongresu u Bukureštu pohvalio svoju stranačku kolegicu. Ona je, kazao je Merz, „zaslužna da Europa ima snažan glas u svijetu". Dodao je kako je von der Leyen demonstrirala liderske sposobnosti tijekom pandemije koronavirusa, ali i nakon ruske agresije na Ukrajinu. „Idemo pobijediti na ovim izborima", rekla je von der Leyen uz buran aplauz delegata na kongresu u Bukureštu.

Odluka nakon izbora

Odluku o tome tko će predvoditi Europsku komisiju u novom petogodišnjem mandatu donijet će šefovi država i vlada – ovisno i o tome kako budu izgledali rezultati izbora. Njihov izbor mora potvrditi novi saziv Europskog parlamenta. A u aktualnom sazivu je proteklih godina bilo dosta skepse prema njemačkoj političarki. Jedan od razloga je činjenica da von der Leyen na prošlim izborima 2019. nije bila Spitzenkandidatin – EPP je tada nominirao Manfreda Webera (CSU), koji nakon izbora ipak nije uspio dobiti podršku većine članova Europskog vijeća.

Očekuje se da će von der Leyen, pod uvjetom da EPP pobijedi na izborima, podržati i aktualna savezna vlada kancelara Olafa Scholza koju čine socijaldemokrati, Zeleni i liberali – jer bi u suprotnom to značilo da će na čelo Komisije doći kandidat ili kandidatkinja iz neke druge zemlje članice.

Konzervativni EPP je u srijedu u Bukureštu usvojio i svoj izborni manifest. Njime se predviđaju stroža pravila po pitanju doseljavanja u EU-u, odnosno veća razina neovisnosti o SAD-u po pitanju sigurnosti i obrane. Europski izbori će se u Njemačkoj održati 9. lipnja.

A. Haase, S. Venohr, K. Laue (dpa/ap/rtr/ms)