Erdogan i Obama u zajedničkoj misiji protiv Asada?

Još prije tjedan dana je izgledalo kao da će turski premijer Erdogan u Washingtonu voditi razgovore s američkim predsjednikom Obamom s vrlo jake pozicije u kojoj će gurati - kada je u pitanju politika prema Siriji - neodlučnog američkog predsjednika. U intervjuu američkoj TV-postaju NBC-News on je izjavio da je Obamina crvena linija koju je američki predsjednik povezao s upotrebom kemijskog oružja, odavno prekoračena. "Jasno je da je sirijski režim upotrijebio kemijsko oružje i rakete", rekao je Erdogan i zatražio uvođenje zone zabranjenog leta iznad Sirije.

No onda je protekle subote u turskom gradu Rejhanli na granici sa Sirijom došlo do eksplozije dvije bombe koje su odnijele 51 ljudski život. Erdogana je odjednom zapljusnuo val prosvjeda zbog njegove politike prema Siriji. Oporba je čak izrazila bojazan da premijer svoju zemlju namjerno uvlači u rat sa Sirijom.

Njemački stručnjak za sigurnosna pitanja i dugogodišnji savjetnik za sigurnost bivšeg kancelara Helmuta Kohla, Horst Teltschik, Erdoganovu politiku prema Siriji vidi kao rezultat dobro promišljene promjene političkog kursa prema susjedi s kojom je Ankara desetljećima njegovala dobre političke i ekonomske odnose. Za promjenu politike prema Siriji, rekao je Horst Teltschik u razgovoru za DW, postoji više razloga.

Alevitska manjina i pitanje Kurda

Tu je problem izbjeglica. Turska je, kaže Horst Teltschik, primila preko 400.000 sirijskih izbjeglica i dodaje: "Turska se boji alevitske manjine na granici između Sirije i Turske. Aleviti se sada optužuju za suradnju sa Sirijskom tajnom službom u izvršenju zadnjih atentata."

Isto tako, smatra bivši Kohlov savjetnik, kurdsko pitanje bi, usprkos dogovoru s vođom Kurda Abdullahom Özalanom ponovo moglo eskalirati. "Erdogan se plaši da bi 'kurdsko pitanje' moglo ponovo oživjeti nakon što se Sirija raspadne. Ukoliko Kurdi iz Sirije, Iraka, Turske i Irana poduzmu novu inicijativu za nezavisni Kurdistan, za Erdogana bi to bila noćna mora."

Obamin najvažniji strateški partner

Iako je Erdogan izložen velikom pritisku na unutarnjopolitičkom planu, to ništa ne mijenja na činjenici da je Turska snažan strateški partner SAD-a. Dovoljno je samo vidjeti njezin geostrateški položaj, ali i njezinu skoro 1.000 kilometara dugu granicu prema Siriji. Washingtonu je nužan pouzdani partner u regiji u kojoj je još mnogo kriznih žarišta - neriješeno palestinsko pitanje, unutarnjopolitički labilni Irak ili i tinjajući prijepor s Iranom.

Obama nije slučajno nakon svoje posljednje posjete Izraelu Erdoganu prenio ispriku premijera Izraela Netanjahua i tako poradio na ponovnom približavanju dva najvažnija strateška partnera SAD-a. Nakon napada izraelske mornarice na brodove s humanitarnom pomoći za pojas Gaze, u kojemu je ubijeno devet turskih aktivista, došlo je do otvorenog spora između Ankare i Tel Aviva.

Horst Teltschik smatra da će Erdogan u Washingtonu najvjerovatnije zatražiti isporuku oružja sirijskim oporbenim snagama: "Nakon dvije godine američke i europske tajne službe morale bi znati diferencirati kojim bi snagama trebali pomoći, a kojima ne."

"Kirurški napadi"?

Osim toga, moglo bi se raspravljati o "kiruškim napadima" na Siriju. "Izrael je tri puta iz zraka napao ciljeve u Siriji, a da nije bilo protureakcije. Erdogan bi, po mom mišljenju, mogao potegnuti pitanje ciljanih kirurških napada na Siriju. A oni bi mogli biti usmjereni na glavni stožer vojske, ali i na predsjedničku palaču", kaže bivši Kohlov savjetnik za sigurnosna pitanja.

Uoči međunarodne konferencije o Siriji koju je američki ministar vanjskih poslova Kerry dogovorio u Moskvi to za sada sigurno nije realističan scenarij - prije je za očekivati da će predsjednik Obama pokušati svog turskog gosta uvjeriti da se treba držati diplomacije.