EU želi olakšati dolazak stranih studenata

Nakon što je šef Europske komisije Jose Manuel Barroso informirao novinare o planu za spas Cipra, za mikrofon je izašao student iz Benina. Belarminus Kakpovi studira u Bruxelesu komunikologiju. Put do sveučilišta u Europi za njega nije bio lak. Pred novinarima on je ispričao na kakve je sve poteškoće nailazio tijekom procesa izdavanja vize. "Čekao sam tri mjeseca na vizu za Belgiju, dok su moji prijatelji koji su išli u Francusku dobili vizu u roku od dva tjedna", rekao je on. Kopkavi je došao kao gost kod europske povjerenice Cecilie Malmström, koja je sada predstavila program za poboljšanje uvjeta za dolazak stranih studenata iz tzv. trećih zemalja u zemlje EU-a. Prije nego što je sama izašla za mikrofon pustila je najprije ovog studenta iz Benina da ispriča svoju priču.

Svaka zemlja EU-a ima svoje uvjete za izdavanje viza. Često je studentima odlazak iz jedne u drugu zemlju težak. Kako Europska unija u budućnosti želi ostati atraktivna za talentirane studente, doktorante i znanstvenike iz trećih zemalja, njima se mora omogućiti nesmetan dolazak u EU i smanjiti birokratske prepreke. EU sada želi postati konkurentniji SAD-u ili Australiji. Stoga Europska komisija želi izjednačiti i poboljšati uvjete za dobivanje studentskih viza i dolazak doktoranata i znanstvenika u zemlje EU-a.

Olakšati prelazak s jednog sveučilišta na drugo

Tako bi se u svim zemljama u roku od 60 dana morala izdati studentska viza. Olakšan treba biti prelazak i sa sveučilišta jedne zemlje u drugu zemlju članicu. Sandra Haseloff iz Zaklade Alexandera von Humboldta prijedloge Europske unije smatra važnim korakom. "Mislim, a prije svega se nadam, da će doći do pojednostavljivanja procedure. Ne samo u pogledu smanjivanja vremena za obradu zahtjeva za vize već i u pogledu poboljšanja mobilnosti studenata u Europi, dakle da iz jedne zemlje mogu bez komplikacija prijeći u drugu", smatra Sandra Haseloff iz Zaklade Alexandera von Humboldta.

Ulrich Grothus iz Njemačke akademske službe za razmjenu smatra da se priznavanje stranih diploma ne bi smjelo odvijati paušalno ovisno o zemlji iz koje studenti dolaze, već da se to pitanje mora rješavati od slučaja do slučaja, dakle individualno. "Jedan Amerikanac se sa svojom završenom high scool može prijaviti na najbolja sveučilišta u zemlji, ali u Njemačkoj mu njegova svjedodžba nije dovoljna da se upiše na fakultet", kaže Grothus

Planirano je i da studenti smiju raditi najmanje 20 sati tjedno, što ranije nije bio slučaj. U Njemačkoj su studenti iz trećih zemalja smjeli raditi samo za vrijeme raspusta.