EU: Banke bi trebale platiti za krizu

Michel Barnier je pojasnio da se radi o fondu iz kojeg bi se u slučaju nužde financirali stečajni postupci onih banaka koje se nađu pred propašću. Barnier argumentira da su bankovni sustavi na Starom kontinentu i u SAD-u toliko različiti da ta naknada ne bi negativno utjecala na poslovne rezultate europskih banaka.

Povjerenika Barniera na iznošenje tog prijedloga u javnost "motivirao" je očito prije svega šok koji je u svijetu izazvala kriza bankarskog sektora. Ukoliko se ovakva situacija ikada ponovi, mi moramo biti spremni, tvrdi on: "Bolje spriječiti nego liječiti. To je recept za uspjeh - i u slučaju financijskih katastrofa, ali i u slučaju prirodnih katastrofa ili u industriji. Zato mi sad moramo nabaviti alat koji ćemo početi koristiti u trenutku kad budemo smatrali da je to potrebno."

Drugi Barnierov motiv za predlaganje "bankarske naknade" je očito želja da izgovori ono što priželjkuju građani. Do sada su upravo oni (kao porezni obveznici) morali "uskakati" i spašavati bankarski sustav od kolapsa. Za to je u Uniji, po navodima Europske komisije, potrošeno oko 13% bruto domaćeg proizvoda. I to je jedan od razloga previsokog duga u nekim zemljama. Povjerenik Barnier ne želi da se takva situacija još jednom ponovi: "Porezni obveznici ne smiju biti pozivani da daju svoj doprinos u uklanjanju grešaka i pogrešnih poteza menadžmenta cijelog niza banaka."

Greške u sustavu

Barnier ipak u svojoj funkciji mora razjasniti puno propusta i grešaka u sustavu. Novac koji bi banke uplaćivale u posebni fond ne bi se smio koristiti recimo za financiranje dosadašnjih troškova krize ili za spas posrnulih banaka, država ili eura: "Radi se o fondu za slučaj nužde, a ne o fondu za spas banaka koje su u krizi. Ideja nema nikakve veze s njemačkim prijedlogom uvođenja poreza na bankovne transakcije, koji smatram prilično zanimljivim, no to nije ono što ja imam na umu."

Radi se dakle o fondu iz kojeg bi se financirali stečajni postupci financijskih institucija kojima prijeti stečaj. Svaka zemlja članica EU-a bi utemeljila vlastiti fond, a onda bi se sve nacionalne fondove umrežilo i harmoniziralo. Komisija se brine zbog mogućeg nekoordiniranog djelovanja zemalja članica. Šveđani su primjerice već u praksi uveli bankovnu naknadu, Njemačka je najavila uvođenje, a neke druge zemlje se protive toj ideji. Povjerenik Barnier mora djelovati i spriječiti kaos. A Europska središnja banka upozorava na opasnost da bi naknada, ovisno o visini, mogla previše opteretiti banke i negativno utjecati na njihovo poslovanje.

Što će biti od Komisijinih prijedloga, tek ćemo vidjeti. O njima će se razgovarati na sljedećem Susretu na vrhu šefova država i vlada zemalja članica EU-a u lipnju, odnosno na idućem summitu skupine G20 u Torontu.

Autor: Christoph Hasselbach, Bruxelles / sma

Odg. ur.: D. Dragojević