EU bez utjecaja u sirijskom konfliktu
10. listopada 2019
Nakon početka turske vojne ofanzive na kurdska područja na sjeveru Sirije čelnici EU su se suzdržali od službenih izjava. Satima nakon što je turski predsjednik Rejep Tayyib Erdogan počeo s realizacijom svojih prijetnji, a SAD povukle svoje trupe, povjerenica EU za vanjsku politku Federica Mogherini se nije sama javila za riječ. Trebalo joj je dugo vremena da bi pripremila izjavu usaglašenu s 28 zemalja članica EU.
U srijedu se samo oglasila Mogherinijeva glasnogovornica priopčivši da "oružani sukobi ne samo da pojačavaju patnje stanovištva i mogli bi voditi masovnom progonu", nego ugrožavaju i aktuelne diplomatske napore s ciljem pronalaženja rješenja za sukob u Siriji.
Macron solidaran
Samo se francuski predsjednik Emmanuel Macron oglasio u srijedu i susreo se u Parizu s predstavnicima kurdskih milicija protiv kojih turski predsjednik vodi vojnu ofanzivu. Macron je rekao da je "duboko zabrinut" ishodom vojne akcije. Glasnogovorniku "Sirijske demokratske armije" (SDF), koju vode Kurdi, Macron je dao jamstvo da će Francuska, kako je rekao, i dalje biti solidarna s Kurdima. Francuska i Velika Britanija namjeravaju zatražiti održavanje izvanredne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a. Što se tiče same EU tek narednog tjedna na redovnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Unije će biti riječi o najnovijim zbivanjima u Siriji.
EU je proteklih osam godina pokušavala ublažiti humanitarne posljedice rata u Siriji i djelovati zajedno s Ujedinjenim narodima na pronalaženju političkog rješenja za konflikt. No na kopnenu vojnu intervenciju Europljani, bez obzira na ljutnju SAD, nisu bili spremni. Samo su Francuska i Velika Britanija sudječlovale u zračnim napadima na uporišta radikalno-islamističke Islamske države (IS) u Siriji.
"Bez zajedničke politike EU"
Povjerenica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini stalno upućuje na to da je EU organizirala tri velike donatorske konferencije i potrošila oko 11 milijardi eura na humanitarnu pomoć. Unatoč tome se u slučaju Sirije još uvijek ne može govoriti o istinskoj zajedničkoj vanjskoj politici EU, smatra Jasmine El-Gamal iz think-thank instituta "Atlantic Council" iz Bruxellesa.
"Potrebna je konzistentna i koherentna politika EU prema Siriji, koja međutim ne postoji. Mi stalno pričamo što bi EU morala učiniti. No ako se pogledaju članice pojedinačno, vidi se da postoje veoma različiti pristupi. Jedni su više borbeni, drugi žele samo čekati. Kako se treba odnositi prema režimu sirijskog vlastodršca Assada, o tome ne postoji jedinstveni stav. Kada je riječ o temama povratka boraca IS-a ili odnosa prema izbjeglicama tu svaka članica EU ima drugo mišljenje," kaže ona.
A ako se važne zemlje ne dogovore o tome u kojoj mjeri se žele angažirati u Siriji, prijeti opasnost da europski glas uopće ne igra nikakvu ulogu, kaže Jasmine El-Gamal.
Sporazum o izbjeglicama s Turskom ima prednost
Do ovog stanja je EU već došla, smatra vanjskopolitički stručnjak grupacije konzervativaca u Europskom parlamentu, Michael Gahler. On kaže da Europljani godinama stoje po strani kada je riječ o sirijskom konfliktu. "Kao rezulta toga sada smo izvan svakog neposrednog utjecaja", kaže Gahler. "Čak i utjecaj EU na Tursku, koja je službeno još uvijek kandidat za prijem u EU, je izrazito ograničen", kaže Gahler. Upozorenja upućena Erdoganu da ne pokreće ofenzivu protiv Kurda na sjeveru Sirije turski predsjednik je ignorirao. EU treba Tursku za sporazum, dogovoren prije tri godine, kako bi ona spriječila izbjeglice da nastave put ka Grčkoj", smatra Gahler.
Predsjednik Erdogan stalno prijeti time da će poslati više izbjeglica ukoliko EU ne ispuni svoj financijski dio dogovora. Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer je još u ponedjeljak upozorio da bi moglo doći do novog vala izbjeglica koje bi mogle krenuti na put ka EU ako situacija u Siriji eskalira. Na to EU mora biti pripremljena zajedničkom azilantskom i migrantskom politikom, zatražio je Seehofer. No on je priznao da do tada mora biti još mnogo toga urađeno.
Nova teroristička prijetnja?
Do sada su kurdske milicije zatočene borce tzv. Islamske države držali pod kontrolom nakon što je ova teroristička milicija vojno poražena. Turski predsjednik Erdogan je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu zajamčio da će tu odgovornost sada preuzeti Turska. Ipak Juelien Barnes-Dacey, stručnjak za Siriju iz "European Council on Foreign Relations" iz Bruxellesa, ne vjeruje u ovo obećanje. "Moramo biti iskreni i uvidjeti da Europljani nisu bili spremni pobrinuti se za povratak boraca IS-a.
Amerikanci su određeno vrijeme vršili pritisak na Europljane da svoje državljane prime natrag. Europljani su to odbili", kaže Barnes-Dacey za DW. Pitanje sada glasi hoće li Erdogan zaista biti spreman i biti u situaciji spriječiti ponovo jačanje terora IS-a, smatra on. "Ovdje postoje brojne sumnje ako se uzme u obzir da njega u osnovi prije svega zanimaju Kurdi", kaže Juelien Barnes-Dacey.
EU odbija prislini povratak
Cilj predsjednika Erdogana da u Siriji nakon vojnog napada formira "zaštitnu zonu" za ponovno naseljavanje izbjeglica EU je odbila još u rujnu. Mogherini je na konferenciji posvećenoj Siriji u Bruxellesu rekla da je neupitno pravo izbjeglica na povratak kućama. "No ljude se ne može prisiliti na povratak. Moraju postojati uvjeti za dostojanstven, siguran i dobrovoljni povratak", rekla je ona. "Prevelikom broju Sirijaca prijete proizvoljna uhićenja i prisilna vojna služba ako se vrate kući. Brojnima je zaplijenjena cjelokupna imovina", upozorava Mogherini.
Budući povjerenik EU za vanjsku politiku, bivši šef diplomacije Španjolske Josep Borrell, koji će u studenom zamijeniti Mogherini, je u Europskom parlamentu rekao da Unija konačno mora naučiti govoriti "jednim glasom". Što bi to moglo značiti kada je riječ o sirijskom konfliktu on je ostavio otvorenim. Borrell je kritizirao to da su SAD, kako je rekao, brzopleto dozvolile Turskoj da umaršira u Siriju.