EU i dalje podijeljena oko Izraela i Gaze

Dva mjeseca otkako traje rat u Gazi, dok se ukupan broj žrtava kreće oko 20.000, čelnici Europske unije satima su raspravljali u Bruxellesu, ali nisu uspjeli doći do zajedničke izjave. „Postoje razlike u osjećanjima prema ideji humanitarne pauze, koju podržavaju neki. I humanitarnog prekida vatre, koju podržavaju drugi", sumirao je u petak Charles Michel, predsjednik Vijeća EU-a.

On je rekao da svi čelnici EU-a oštro osuđuju terorističke napade Hamasa od 7. listopada, insistiraju na pravu Izraela na samoobranu i traže puštanje više od stotinu talaca koji su još u rukama Hamasa.

Michel je dodao da su čelnici EU-a suglasni po pitanju da Izrael mora poštivati međunarodno pravo dok pokušava uništiti teroriste iz Hamasa u Pojasu Gaze, gdje ova skupina vlada duže od petnaest godina.

„Humanitarna podrška i pomoć moraju biti zajamčeni", rekao je Michel i ponovio da EU ostaje pri podršci rješenju „dvije države“ kao načinu da se ostvari dugotrajni mir.

Ali, EU nije našla zajednički glas otkako je Hamas 7. listopada u napadima pobio 1.200 Izraelaca i izazvao osvetnička bombardiranja u kojima je u Gazi ubijeno 18.800 ljudi, prema podacima lokalnogMinistarstva zdravlja koje kontrolira Hamas.

Doduše, 27 članica EU-a dijeli osnovnu poziciju koju je iznio Michel, ali su podijeljeni na one koji imaju više simpatija za Palestince, poput Belgije, Španjolske i Irske, ione koji su bliži Izraelu, poput Njemačke i Austrije.

Tako je jedina jasna poruka ostala osuda Hamasovih napada. Tu organizaciju EU, SAD i druge zemlje odavno smatraju terorističkom.

Situacija u Gazi ostaje noćna mora

Na samitu EU-a krajem listopada su čelnici EU-a bili pozivali na „humanitarnu pauzu" u borbama kako bi neophodna humanitarna pomoć ušla u Gazu, maleni pojas zemlje koji Izrael drži pod blokadom.

Ranije ovog tjedna, Stephen Ryan, koordinator pomoći u Crvenom križu, rekao je za DW da su uvjeti u kojima civili borave u Gazi zapravo „noćna mora".

Još u listopadu su neke članice EU-a pozvale na pravi prekid vatre, ali druge, uključujući Njemačku, tvrdile su da bi se tako naštetilo izraelskom pravu da se brani.

Ovog petka, na kraju dvodnevnog napetog samita EU-a na kojem je odlučeno da se započnu pristupni pregovori s Ukrajinom, izjava o sukobu na Bliskom istoku bila je tanka: „Vijeće EU-a vodilo je duboke strateške rasprave o Bliskom istoku."

„Hajde da zaustavimo ubijanje civila"

Uoči samita su Belgija, Irska, Malta i Španjolska prešle u ofenzivu, pozivajući na prekid vatre. „Mislim da je jasno da previše civila biva ubijeno. Hajde da zaustavimo ubijanje civila", rekao je belgijski premijer Alexander de Croo u petak ujutro. „Mi, Europljani, moramo odaslati tu jasnu poruku."

Kasnije, po završetku samita, irski premijer Leo Varadkar je rekao da je većina u EU bila za prekid vatre. „To je vrlo jasno i iz glasanja u Ujedinjenim narodima." Na tom glasanju ranije ovog tjedna,17 od 27 članica EU-a bilo je za prekid vatre.

Ruši se vjerodostojnost EU-a

„Proturječne poruke iz EU-a tijekom prethodna dva mjeseca naštetile su vjerodostojnosti EU-a na Bliskom istoku", kaže za DW Jost Hiltermann iz Međunarodne krizne grupe.

„Ako želi održati jake veze sa zemljama regije, EU bi trebala govoriti jednim glasom ustrajati na principima na kojima je i osnovana", dodao je on.

Slično je prije samita rekao i irski premijer Varadkar. „Izgubili smo kredibilitet na globalnom jugu, što je zapravo većina svijeta, jer vjeruju da imamo dvostruka mjerila. Iskreno, u tome ima istine."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom. 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu