EU i Hrvatska - posljedice kritičnog izvješća
14. listopada 2012
Lavinu je pokrenula snježna gruda koja i nije bila tako mala. Radilo se o izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u ispunjavanju njenih obveza, koje su joj postavljene kao uvjeti za pristup u EU. Nešto više od osam mjeseci prije no što bi Hrvatska trebala ući u društvo povlaštenih 1. srpnja 2013., stigle su kritike: stanje nije sređeno u pravosuđu, u upravi, borba protiv korupcije ne provodi se dosljedno...
Izvješće je bilo objavljeno u srijedu 10. listopada. Još dan ranije, na svom internetskom izdanju, ugledni njemački list Frankfurter Allgemeine objavljuje tekst pod naslovom "Uvjeti za pristup još nisu ispunjeni". A potom su se počeli javljati njemački političari, različitih orijentacija, koji smatraju da Hrvatsku, zbog njene nespremnosti, ne bi trebalo primiti u Uniju.
Nema jamstava da će se ostati kod planiranog datuma
Prvi se u petak javio šef parlamentarnog Odbora za Europu Günther Krichbaum i član vladajuće konzervativne stranke (CDU). On je u intervjuu kojeg je dao za novine "Saarbrücker Zeitnug" rekao kako smatra da Hrvatska u ovom trenutku nije "sposobna za pristup". "Nema neoborivih jamstava", da će se ostati kod odluke o hrvatskom pristupanju 1. srpnja 2013., kazao je Krichbaum.
"Ako se ne poduzmu značajni napori da se postigne napredak, bit će teškoća pri ratifikaciji u nacionalnim parlamentima", upozorio je njemački političar. Do sad je pristupni sporazum Hrvatske ratificiralo 13 od 27 zemalja članica Europske unije. Njemački bi parlament o tomu trebao glasati na proljeće.
Nakon šefa parlamentarnog Odbora za Europu, javili su se s primjedbama i drugi njemački zastupnici. "Hrvatska prvo mora ispuniti uvijete, tek će onda uslijediti ratifikacija", izjavio je istog dana novinarima socijaldemokratski zastupnik Michael Roth (SPD), koji je u njemačkom parlamentu zadužen za europsku politiku. "Ukoliko i sljedeće izvješće Europske komisije bude vrlo kritično, moglo bi postati problematično", upozorio je Roth. Komisija će inače na proljeće objaviti još jedno izvješće u kojem će ocijeniti napredak Hrvatske.
"Prijetiti vetom je opasno"
No javili su se i zastupnici koji misle drugačije: Zeleni su se izjasnili protiv prijetnji. "Bundestag bi trebao vršiti pritisak, ali prijetiti vetom, to je opasno", izjavio je glasnogovonik za europsku politiku Zelenih Manuel Sarrazin. "Polazim od toga da će Hrvatska napraviti svoju zadaću", kazao je on. Ukoliko to bude slučaj, Sarrazin će, kaže, svojoj stranci preporučiti da ratificira odluku o prijemu Hrvatske.
Njemačka je vlada pak na ove izraze sumnje izjavila kako ona računa s planiranim pristupom Hrvatske Uniji u srpnju sljedeće godine. "Vjerujemo da Hrvatska do tog termina može ispraviti nedostatke na koje je upozorena u Komisijinom izvjeću", izjavio je istog dana glasnogovornik njemačke vlade Steffan Seibert.
No glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Andreas Peschke upozorio je kako postupak ratifikacije sporazuma o pristupu Hrvatske u nekim zemljama EU-a, među njima i Njemačkoj, još nije okončan. "Ako bi se ustanovilo da izranjaju neočekivane stvari, onda se naravno o tomu mora razgovarati", rekao je on.
Pogrešan zaključak iz ovogodišnje Nobelove nagrade za mir
Dan kasnije, ugledni konzervativni zastupnik, predsjednik njemačkog parlamenta Norbert Lammert izjasnio se za usporavanje širenja EU-a. EU se prije daljnjeg proširivanja prvo mora sama stabilizirati, upozorio je on u intervjuu za novine "Welt am Sonntag", kojeg je dao povodom dodjele ovogodišnje Nobelove nagrade za mir EU-u. Postoji "puno hitnih zadaća u konsolidaciji Unije koje treba ispuniti". Europska unija ne bi trebala "zanos proširenja ponovno postaviti ispred nužne stabilizacije", kazao je Lammert. Otvoreno je pri tomu upozorio na skori pristup Hrvatske: "Moramo, posebno nakon iskustava s Bugarskom i Rumunjskom ozbiljno uzeti u obzir najnovije izvješće Europske komisije o napretku zemalja kandidata: Hrvatska očito nije zrela za pristup."
Ovakvom se razmišljanju o preambicioznom proširivanju, iako ne spominjući izravno Hrvatsku, pridružio i bivši predsjednik Saveznog ustavnog suda Hans-Jürgen Papier. On je u izjavi koju je dao isto u kontekstu objave ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, govorio o tomu kako EU treba postati "skromnija". "Ne možete slijepo sve centralizirati i samo misliti na daljnje proširivanje Europe... Upozoravam da se od Europljana ne treba zahtijevati previše", rekao je bivši predsjednik njemačkog Saveznog ustavnog suda.
Osim Zelenih i njemačke vlade, u obranu Hrvatske javio se i socijaldemokratski političar i ministar za Europu savezne pokrajine Baden-Württemberg Peter Friedrich. Njega su "zasmetale" "olake izjave predsjednika njemačkog parlamenta". Po njemu, iz dodjele ovogodišnje Nobelove nagrade za mir Lammert je izvukao "najveći mogući pogrešan zaključak". Onaj tko dovodi u pitanje pristup Hrvatske, taj "EU-u osporava snagu da Europi i u budućnosti osigurava mir", rekao je Friedrich. Prema njegovim riječima, Lammert nije shvatio odgovornost mirovne snage-Europe prema Balkanu.