1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU: Kazne za nepoštivanje ženskih kvota

Nina Haase/Snježana Kobešćak5. rujna 2012

Europska komisija pojačava pritisak na velike kompanije da povećaju broj žena na visokim položajima. Povjerenica Viviane Reding očekuje da do 2020. godine 40 posto članova nadzornih odbora budu žene.

https://p.dw.com/p/163Ip
five businesspeople conceptual work © endostock #5381897
Politikberatung SymbolbildFoto: Fotolia

Europska povjerenica Viviane Reding već neko vrijeme lobira za povećan udio žena na vodećim položajima u velikim kompanijama. Polako gubi strpljenje, jer brojne zemlje EU-a, Njemačka posebno, nikako da isprave ovaj nesrazmjer na radnom mjestu.

U ponedjeljak (3.9.) ured Viviane Reding je drugim odjelima Europske komisije predstavio nacrt smjernica EU-a s ciljem da ova direktiva krene u proces usvajanja već ove jeseni, izjavio je glasnogovornica EU-a za Deutsche Welle. Ako ova direktiva prođe, ona će svih 27 zemalja članica (ali i Hrvatsku koja bi trebala postati članicom 1. srpnja 2013.) natjerati da do 1. siječnja 2020. uvedu zakone s obvezujućim ženskim kvotama u svojim tvrtkama čije se dionice prodaju na burzama.

Nije pozitivna dikriminacija

Pojedinosti iz ovog nacrta objavljene su u njemačkim novinama Welt am Sonntag te u internetskom izdanju Süddeutsche Zeitunga. Prema tom nacrtu, do 2020. godine, 40 posto svih članova nadzornih odbora morat će biti žene. Muški kandidati neće dobiti posao u slučaju da na popisu kandidata bude i žena s istim kvalifikacijama. "Važno je istaknuti da ovo što mi planiramo nije pozitivna diskriminacija", izjavila je glasnogovornica Europske komisije. Žene će na natječaju imati prednost pred muškarcem samo u slučaju da oboje kandidata zadovoljavaju kriterije za ponuđeni položaj te pokažu jednake sposobnosti i rezultate.

Prosvjedi sindikatu u Berlinu pri kojim se zahtijevalo više žena na visokim položajima
Prosvjedi sindikatu u Berlinu pri kojim se zahtijevalo više žena na visokim položajimaFoto: dapd

Ovo se pravilo ipak još ne bi primjenjivalo u upravnim odborima. Uz to, mala i srednja poduzeća mogu i dalje nastaviti sa svojom dosadašnjom praksom, čak i ako su izašla na burzu. To uključuje tvrtke s manje od 250 zaposlenih te s godišnjim prometom manjim od 50 milijuna eura.

Tvrtke koje ne budu poštovale ovu direktivu morat će računati s globom ili oduzimanjem subvencija. No svaka pojedina zemlja članica moći će sama odlučiti koje će sankcije primjenjivati i kada. Ove prijedloge tek trebaju odobriti Europski parlament te kvalificirana većina zemalja članica u Europskom vijeću.

Njemačka kao neposlušno dijete

Kad se radi o jednakim pravima, Njemačka posebno zaostaje. Viviane Reding izrazila je već nekoliko puta nezadovoljstvo ovim, za Njemačku neugodnim, stanjem nejednakosti prava među spolovima u svijetu biznisa. Statistike koje je u svibnju objavila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da je nesrazmjer između plaća muškaraca i žena od svih zemalja i dalje najveći u Njemačkoj.

Europska povjerenica Viviane Reding s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel
Europska povjerenica Viviane Reding s njemačkom kancelarkom Angelom MerkelFoto: dapd

Žene koje rade puno radno vrijeme prosječno zarade za oko petinu manje od svojih muških kolega. Podaci OECD-a pokazuju isto tako da je Njemačka među najlošijima i kad se radi o broju žena u nadzornim i upravnim odborima. Njemački su upravni odbori gotovo isključivo muški, a žene su tu zastupljene s jedva tri posto. Njihov je udio neznatno viši u nadzornim odborima, ali udio od samo 10 do 15 posto žena i dalje je daleko od ciljeva koje si je postavila Komisija.

U Hrvatskoj nisu željeli žene u politici

U Hrvatskoj će u srijedu (5. 9.) biti predstavljeni rezultati istraživanja Žene u hrvatskoj politici koje će pokazati je li došlo do promjena trenda u stajalištima hrvatskih građana. Prijašnji su ciklusi ovih istraživanja iz 2003. i 2007. godine pokazali da značajan postotak biračkog tijela oba spola smatra kako je postojeća zastupljenost žena u političkom odlučivanju nedovoljna te da bi veća njihova zastupljenost promijenila kvalitetu politike.

Ovo je istraživanje dio projekta AD ACTE koje Centar za ženske studije provodi u partnerstvu sa Središnjom i istočnom mrežom za pitanja spolova (Central and Eastern Network for Gender Issues ) i u suradnji sa Srpskim nacionalnim vijećem, a uz podršku EU-a.