EU: oštrije prema Iranu i Siriji

Europska je unija pooštrila sankcije protiv Sirije. Na taj način želi vodstvo u Damasku potaknuti da prestane s nasiljem protiv vlastitog naroda. Ministri vanjskih poslova 27 zemalja članica zabranili su ulaz u EU i zamrznuli račune za još 19 osoba iz Sirije. Osim toga, dodatne sankcije pogađaju financijski sustav Sirije. „Ovo je jasan znak potpore sirijskoj oporbi“, poručio je šef njemačke diplomacije Guido Westerwelle. Nakon rezolucije Arapske Lige koja je isključila Siriju iz svoje organizacije zbog gušenja demokratskog pokreta u zemlji, Europska se unija sada nada pritisku na Siriju iz Kine i Rusije. „Nove sankcije povod su odgovornima u Siriji da promijene svoju politiku“, poručio je Westerwelle. Visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton je upozorila da je od početka nemira u Siriji do danas poginulo oko 3.500 osoba.

Vijeće ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije na svom dvodnevnom sastanku u Bruxellesu izrazilo je i zabrinutost zbog izvješća međunarodne organizacije za nuklearni nadzor (IAEA) koja navodi da Iran priprema atomsku bombu. Zbog toga je nizozemski ministar vanjskih poslova Uri Rosenthal izjavio kako se ne smije „isključiti vojna opcija“ protiv Irana. Međutim, većina ministara nisu podijelili mišljenje šefa nizozemske diplomacije. „Ne sudjelujemo u raspravi o vojnoj operaciji“, naglasio je u Bruxellesu Guido Westerwelle, njemački ministar vanjskih poslova.

Vojna opcija se ne spominje – ali neke zemlje ju ne isključuju

Šef nizozemske diplomacije je potvrdio da se o vojnoj operaciji ne raspravlja. Ali je dodao da u ovom trenutku nije uredu isključiti spominjanje ili isključivanje drugih opcija. Na konkretno pitanje, postoji li vojna opcija protiv Irana, nizozemski ministar Rosenthal je odgovorio kako on „ne isključuje ni jednu opciju“. Europska unija ima još puno posla kako bi uvela zaista djelotvorne i efikasne sankcije protiv Irana, dodao je šef nizozemske diplomacije.

I Velika Britanija preko svog ministra vanjskih poslova Williama Haguea isključuje mogućnost vojne intervencije: „Trenutno takve korake ne planiramo. Ne zalažemo se niti tražimo vojnu intervenciju. Istodobno poručujemo da se za stolom moraju naći sve mogućnosti.“

Još jedna velika članica Europske unije, Francuska, preko svoga šefa diplomacije Alaina Juppéa poručuje: „Moramo sada čvrsto djelovati kako bismo pooštrili sankcije protiv Irana na način da se spriječi nepopravljiva intervencija.“ Za prvi dan sastanka ministara vanjskih poslova nisu bile predviđene odluke o novim sankcijama protiv Irana već samo pripreme za donošenje odluke nešto kasnije. „Prije svega sada se radi na pojačavanju političkog i diplomatskog pritiska na Iran“, izjavio je šef njemačke diplomacije i dodao da pri tome ne isključuje ni pooštrenje sankcija, ukoliko Iran i dalje bude odbijao surađivati s međunarodnom organizaciju za nuklearnu energiju.

Osvrnuvši se na „zveckanje oružjem“ i luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn je upozorio kako „vojna akcija ne donosi ništa, jer se time ne postiže cilj, a posljedice bi mogle biti porazne“. Asselborn je potvrdio da tek počinju pripreme za pooštrenje sankcija protiv Irana uz dodatak da će sankcije uvelike naštetiti i iranskom narodu.

Velika zabrinutost zbog iranskog nuklearnog programa

Catherine Ashton, visoka predstavnica Europske unije priznala je da postoji velika zabrinutost zbog onoga što je u Iranu otkrila organizacija za nuklearnu energiju IAEA. „Postoji velika zabrinutost – i sada moramo odlučiti, što ćemo poduzeti kako bismo pojasnili da je iranski nuklearni program neprihvatljiv“, odlučna je Ashton.

Na koncu šef finske diplomacije Erkki Tuomioja mišljenja je da bi „najgore bilo prijetiti ratom“. Finski ministar smatra da s Iranom treba razgovarati. „Ako ne pojasni optužbe koje je u svom izvještaju iznijela organizacija IAEA, tada će EU morati pooštriti svoje sankcije protiv vlade u Teheranu“, zaključio je finski ministar vanjskih poslova Erkki Tuomioja.

EU: poziv na poštivanje demokratskih načela u Tunisu

Od ostalih tema, ministri su pozvali odgovorne u Tunisu da izgrade temelje za nastavak države koja će se zasnivati na demokratskim načelima. EU tu ubraja poštivanje temeljnih prava, vladavinu prava, ljudska prava, jednakost spolova i nediskriminaciju. Ministri su pozdravili održavanje i dobar tijek proteklih parlamentarnih izbora koji su krajem listopada održani u Tunisu. Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a je ponovilo svoju spremnost na suradnju s novim tuniskim vodstvom i svim društvenim skupinama u zemlji. EU je spreman pregovarati o ugovoru o slobodnoj trgovini. Unija je spremna poduzeti dodatne i daljnje korake kako bi se pospješila demokratizacija i gospodarska suradnja s Tunisom.

EU osigurao potporu Afganistanu i nakon povlačenja snaga

Europska je unija osigurala pomoć Afganistanu i nakon povlačenja međunarodnih snaga krajem 2014. godine. EU će nakon prijelaznog procesa biti „snažan i pouzdan partner“ Afganistana, poručili su ministri vanjskih poslova sa svoga mjesečnog sastanka u Bruxellesu, gdje su šefovi diplomacija 27 zemalja članica Unije dogovorili i strategiju za predstojeću međunarodnu konferenciju o Afganistanu koja se 5. prosinca održava u Bonnu. Europska unija namjerava nastaviti s pružanjem financijske pomoći „barem na dosadašnjoj razini“. Trenutno Afganistan od EU-a dobiva godišnje 200 milijuna eura.

Unija želi još prije 2014. godine pomoći u suzbijanju proširene korupcije u Afganistanu uz pomoć nacionalnih i međunarodnih tijela. Afganistanske institucije moraju postati efikasnije i transparentnije, a parlament, pravosuđe i ustanove za nadzor financija moraju zauzeti snažniju ulogu. Ministri su osigurali da će misija Europol ostati u Afganistanu do kraja 2014. godine te nastaviti s potporom zaštite prava žena i temeljnih prava. Kao pravni okvir suradnje EU namjerava ispregovarati ugovor o partnerstvu i razvoju. „Po prvi put bi se uspostavio pravni, obvezujući i opširan okvir za odnose Europske unije i Afganistana“, poručili su ministri 27 zemalja članica. U ugovoru bi bila zapisana prava i obveze ali i zajedničke vrijednosti. Među ostalim i borba protiv terorizma, suzbijanje trgovine drogama i organiziranog kriminala kao i teme migracija, trgovina i zaštita klime.

Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. urednik: Anto Janković