EU: Rusija krši svoje međunarodne obveze

"Osudili smo jasno kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta činom agresije od strane ruskih vojnih snaga i ovlašćenjem za upotrebu tih snaga na teritoriju Ukrajine. Rusija ovim krši svoje međunarodne obveze“, izjavila je šefica diplomacije EU-a Catherin Ashton nakon izvanrednog sastanka Vijeća ministara EU-a. Uvjereni da rješenje za trenutnu krizu mora biti nađeno "mirnim putem uz poštivanje međunarodnog prava", europski šefovi diplomacija pozvali su Rusiju da povuče svoje jedinice na područja na kojima su bile stacionirane na temelju dogovora o Crnomorskoj floti, kao i da prihvati ukrajinski zahtjev za konzultacije svih potpisnica Budumpeštanskog memoranduma iz 1994. godine kojim su SAD, Velika Britanija i Rusija garantirale Ukrajini teritorijalni integritet i suverenitet.

"Ukoliko ne dođe do deeskalacije od strane Rusije, EU će odlučiti kakve će posljedice to imati na bilateralne odnose s vladom u Moskvi. Razgovarali smo o suspenziji bilateralnih razgovora o viznoj liberalizaciji i Novom ugovoru (razgovori o sveobuhvatnijoj i čvršćoj suradnji EU-Rusija započeti 2008. godine, op. aut.) i o drugim ciljanim mjerama“, najavila je Ashton, koja bi se već danas (4.3.) trebala sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim u Madridu.

Politička i ekonomska podrška Ukrajini

Vijeće ministara EU-a pohvalilo je dosadašnju "odmjerenu" reakciju ukrajinskih vlasti u cilju stabilizacije situacije i založilo se za slanje promatračke misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) na teren. Predstavnici Europske komisije i MMF-a već su u Kijevu kako bi utvrdili razmjere ekonomskih potreba Ukrajine: "Imamo mnogo kontakata i s ukrajinskim i s ruskim vlastima jer vjerujemo da je važno da podržimo suverenitet Ukrajine. Istovremeno spremamo i paket pomoći Ukrajini na kojem radimo zajedno sa MMF-om. I dalje stoji naša ponuda političkog pridruživanja i ekonomske integracije s Ukrajinom kroz razgovore o približavanju i slobodnoj trgovini“, poručio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Barroso je ocijenio da je narod Ukrajine pokazao da "kulturološki, emocionalno i politički" pripada Europi, a da EU mora Ukrajini pokazati jasnu europsku perspektivu. Predsjednik Europske komisije najavio je da bi se i šefovi država članica EU-a već u četvrak (6.3.) mogli sastati na izvanrednom summitu posvećenom Ukrajini. Ukoliko dođe do "sastanka na vrhu", u Bruxellesu upozoravaju da bi se pored već poslanih "oštrih poruka" Moskvi, EU mogla odlučiti i na konkretnije korake.

"Najozbiljnija kriza od raspada Jugoslavije"

Nužnost "jedinstvene i čvrste" pozicije EU-a, osuda ruske "agresije i invazije na suverenu evropsku zemlju", ali i zahtjevi za smirivanje situacije prvenstveno kroz politički dijalog bile su osnovne poruke koje su se mogle čuti od europskih šefova diplomacija okupljenih na izvanrednom sastanku.

"Teško je vidjeti političko rješenje bez povlačenja ruskih snaga iz njihovih ilegalnih akcija na teritoriju jedne neovisne europske zemlje", izjavio je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt. Bildt je u Bruxellesu podsjetio da je fundamentalni princip europske sigurnosti nenarušavanje granica jedne zemlje od strane druge i dodao da "nitko nema pravo vršiti invaziju na drugu zemlju pod izgovorom da štiti svoje građane". "Loše posljedice takve doktrine vidjeli smo u ratovima na Balkanu“, ocijenio je Bildt.

Da je trenutna situacija u Ukrajini "najozbiljnija kriza u Europi još od ratova na teritoriju bivše Jugoslavije", smatra poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski, dok Litva poručuje da Europa ne smije dozvoliti ponavljanje situacije s Gruzijom iz 2008. godine.

Steinmeier za dijalog

Za Bruxelles su u ovom trenutku najvažniji koraci smirivanje tenzija i povlačenje ruskih trupa, održavanje izbora u Ukrajini kako bi zemlja dobila legitimnu vlast i politički dijalog Kijeva i Moskve. Kao mogućnosti se spominju i europska medijacija i međunarodne promatračke misije.

"Četvrt stoljeća poslije prestanka blokovskih podjela nalazimo se pred novom realnom prijetnjom rascjepa u Europi“, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier zahtijevajući jasnu europsku poruku Rusiji o tome da su vojne aktivnosti potpuno neprihvatljive, ali i ukrajinskoj vlasti da mora poštovati prava manjina na istoku zemlje.