EU samit u Budimpešti - kako ojačati gospodarstvo?

Mario Draghi ima iza sebe jedan  veliki nastup u glavnom gradu Mađarske. Bivši predsjednik Europske središnje banke (ECB) i bivši talijanski premijer po drugi je put pred 27 šefova država i vlada Europske unije objasnio kako Europa može vratiti svoju gospodarsku konkurentnost u usporedbi sa SAD-om i Kinom.

Draghi je predstavio izvješće na 400 stranica koje je predstavio još na summitu EU u Bruxellesu u listopadu. S obzirom na to da tada nije bilo dovoljno vremena za detaljniju raspravu o Draghijevim preporukama, to je sada učinjeno na neformalnom samitu mađarskog predsjedanja EU-omkoje je u petak (8.11.) održano na nogometnom stadionu Puskas u Budimpešti.

Stručnjak Draghi ukazuje prije svega na jednu stvar: potrebno je hitno djelovati. Bivši glavni bankar EU-a upozorio je na to da se odluke moraju donositi sada, a ne u nekom kasnijem trenutku. Ponovni izbor ljubitelja kaznenih carina Donalda Trumpa samo je donošenje odluka učinio "hitnijim nego što je to bilo prije tjedan dana", rekao je Draghi.

Što predlaže Draghijevo izvješće?

Tijekom teške financijske krize prije dvanaest godina, Mario Draghi, kao predsjednik ESB-a, spasio je zajedničku valutu euro i države EU-a koje su ostale bez novca od bankrota. Poznata rečenica “što god treba”, sve što je potrebno za spas eura bit će učinjeno,  umirila je tada financijska tržišta. No koje je preporuke Draghi dao ovog petka u Budimpešti?

1. Europa svake godine mora uložiti do 800 milijardi eura u istraživanje, razvoj i infrastrukturu te obranu kako bi držala korak sa svojim konkurentima SAD-om i Kinom. Udio investicija mora se povećati s 22 na 27 posto bruto domaćeg proizvoda. Trend smanjenja ulaganja u mnogim državama članicama mora se preokrenuti. Očekuje se da će Europa iduće godine rasti samo 1,2 posto. SAD očekuje dvostruko jači rast, predviđa Međunarodni monetarni fond.

2. Za financiranje javnih investicija, EU bi se trebala zajednički zadužiti za zajedničke projekte. Dugovi za koje su proporcionalno odgovorne države EU-a prvi su put na razini EU-a uvedeni nakon korona krize. Prema tadašnjoj njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i njezinom ministru financija Olafu Scholzu, oni su trebali ostati jednokratna iznimka. Stvaranje unutarnjeg tržišta EU-a mora biti okončano. Ono što je hitno potrebno je unija tržišta kapitala, odnosno promet kapitala i kredita bez granica po uzoru na američki kontinent, a sve u svrhu mobiliziranja više privatnih investicija.

3. EU mora riješiti svoj "problem Kine”. Gospodarstvo u Europi previše ovisi o opskrbnim lancima iz Kine i kineskom tržištu. EU se mora suprotstaviti ponekad nepoštenoj konkurenciji iz Kine koju subvencionira država. Industrija mora postati neovisnija o sirovinama i dobavljačima dijelova iz Kine. Kina je trenutno drugi najveći trgovinski partner Europe nakon SAD-a.

4. Važne industrije i nove tehnološke tvrtke u nastajanju moraju se zadržati i osnovati u Europi. Uvjeti za tvrtke moraju se poboljšati. Previše tvrtki u usponu svoju bi proizvodnju etabliralo izvan Europe. Pritisak će vjerojatno rasti jer je novi američki predsjednik Donald Trump kao cilj postavio kaznene carine na europske proizvode i preseljenje proizvodnje u SAD. Potrebna je jedinstvena industrijska strategija EU-a za jačanje domaćih poduzeća kako bi se riješila porezna, lokacijska i trgovinska pitanja.

5. Procesi donošenja odluka u EU moraju se skratiti, a birokracija racionalizirati. "Europa ne koordinira u trenutku kada je to najvažnije. A europska pravila donošenja odluka nisu se značajno razvila niti su pratila proširenja EU-a. Istodobno je globalno okruženje postajalo sve neprijateljskije i složenije", piše Mario Draghi u svom izvješću. Za donošenje zakona u EU potrebno je u prosjeku 19 mjeseci i što je jako  predugo. Do 2019. EU je donijela 13.000 relevantnih zakona za gospodarstvo. S druge strane, SAD ih ima samo 3.000. "Zar ne možemo regulirati malo manje ali zato ciljanije?", upitao se Draghi.

Kako dalje?

U zajedničkoj, prilično uopćenoj izjavi, šefovi država i vlada EU-a pozdravili su recept koji je predstavio talijanski stručnjak. Hoće li prijedloge brzo i prihvatiti, potpuno je otvoreno.

Posebno je kontroverzno financiranje investicija preko novih dugova. Prethodna savezna vlada Njemačke, zajedno s drugim protivnicima poput Austrije i Nizozemske, opirala su se tome. Francuska i Italija, s druge strane, otvorene su za novo zajedničko zaduženje EU-a. Nova Europska komisija, koja preuzima dužnost u prosincu, trebala bi predstaviti prijedloge o tome kako se ipak mogu financirati investicije.

Manje propisa za tvrtke

Zajednička industrijska strategija također je nezgodna jer se države članice međusobno natječu za lokacije novih poduzeća, poslove i prihode od poreza. Austrijski kancelar Karl Nehammer upozorio je na to da se počinje prije svega filozofirati o dugu nego da se prvo utvrde zajednički projekti.

Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je otputovao u Mađarsku unatoč vladinoj krizi kod kuće, založio se za brzo smanjenje birokracije. "Birokracija je građena desetljećima. Sada se radi o ponovnom demontiranju birokracije u kratkom vremenu. Sve je tu da osiguramo rast i izglede za budućnost. Zajedno u Europi", rekao je Scholz u Budimpešti.

Ideja o smanjenju birokracije, administrativnih propisa i zahtjeva za dokumentacijom te skraćivanju procesa donošenja odluka već godinama spada u glavne projekte EU-a. Prvi savjetnik za smanjenje birokracije u Europskoj uniji bio je bivši premijer Bavarske Edmund Stoiber. Radio je volonterski s 15 zaposlenika u sjedištu u Bruxellesu od 2007. do 2015. godine. No njegove su preporuke uglavnom ostale bez odjeka.