EU se otvara arapskim ulagačima

„Most" je čarobna riječ na susretu u Ateni koji je samouvjeren nazvan „EU – arapski svjetski samit". Pritom se prije svega misli na jugoistočni dio Europske unije, zemlje poput Grčke, Cipra i Malte koje, svaka na svoj način, prisvajaju ulogu „mosta" između europskog kontinenta i arapskog svijeta. Veze i kulturna osjetljivost su važne u trgovinskim odnosima prema arapskom svijetu koji se ne temelje uvijek isključivo na gospodarskim kriterijima.

Na drugom sastanku ove vrste sudjelovali su ne samo predstavnici gospodarstva i gospodarskih udruga nego i političari s obje strane: tu se našao i Maroš Ševčovič, povjerenik Europske komisije za energiju te brojni resorni ministri iz Egipta, Jordana, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata te predstavnici Iraka, Libanona i Palestinskih autonomnih područja.

Birokracija koči „zlatnu vizu"

Posebice u, krizama poljuljanim, jugoistočnim članicama Europske unije se na arapski svijet ne gleda samo kao na potencijalno tržište nego i kao i na potencijalne partnere. Jedan od instrumenata privlačenja financijski snažnih ulagača s Bliskog istoka je i mehanizam „zlatne vize". Tko tako u Grčkoj uloži najmanje 250.000 eura automatski stiče boravišnu dozvolu u Grčkoj, a time i slobodno kretanje po cijeloj Europskoj uniji. No, dosad je u Grčkoj samo 145 osoba iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka staklo ovakvu vizu. „Problem je još uvijek birokracija. U Turskoj sve to ne traje više od mjesec dana", kritizira Rashad Magber, glavni tajnik Grčko-arapske trgovinske komore. I nove zakone o regulaciji investicija u Grčkoj, Magber smatra suvišnim.

„Stara dobra vremena"

Prije je sve bilo jednostavnije, kaže grčki ministar infrastrukture Christos Spritzis. „Skicirali smo projekt na listu papira i to je bilo to. Poštivala se dana riječ. Danas je sve mnogo kompliciranije zbog zakona ali i situacije u kojoj se nalaze naše banke", žali se Sprizis. On je veteran na euro-arapskim susretima i smatra da je pozitivno to što se još uvijek osjeća „stari duh". I danas bi mnogi rado poslove sklapali jednostavnim rukovanjem ali stroge EU smjernice, posebice što se tiče grčkih banaka, ne dozvoljavaju ovakvu opuštenost. No, Philipp Simon, pri Njemačkoj industrijskoj i trgovinskoj komori (DIHK) zadužen za Bliski istok, smatra da upravo EU pravo pruža mogućnosti za sklapanje novih trgovinskih ugovora. On smatra da upravo arapske zemlje ignoriraju EU dimenziju te radije još uvijek pregovaraju s veleposlanicima pojedinih zemalja članica EU-a unatoč tomu što EU okvir pruža mnogo veće mogućnosti.

Sajam kontakata i poslovnih ideja

Sastanak u Ateni je profunkcionirao i kao sajam te je mnogima poslužio za ostvarivanje novih kontakata i sklapanje novih sporazuma. Premijer Malte Joseph Muscat je pohvalio primjer jedne palestinske građevinske tvrtke sa sjedištem na Malti koja je u Ateni dogovorila mnogo projekte s grčkim tvrtkama.

Iako se radilo pretežito o gospodarskom forumu, u Ateni se na EU-arapskom samitu govorilo i o politici, posebice o palestinskom pitanju. Grčki politički vrh, kako lijevo orijentirani premijer Alexis Tzipras tako i predvodnik konzervativne oporbe Giorgos Koumoutsakos se zalažu za formiranje neovisne države Palestina s Istočnim Jeruzalemom. Bivši španjolski ministar vanjskih poslova Angel Meratinos zahtjeva da EU svečano prizna palestinsku državu kako bi se primoralo Izrael da se vrati za pregovarački stol. No politika nije zasjenila gospodarska pitanja, koja su na kraju krajeva, bila i prioritet samita u Ateni. „poduzetnici su uvijek ispred, politika kaska. Tamo gdje ima posla se ne ratuje i ljudi ne iseljavaju", zaključio je na kraju susreta bivši grčki ministar gospodarstva Christos Folias.